Elektronsko bankarstvo | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Elektronsko bankarstvo". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODECE KADROVE
OSNOVI PRIMENE KOMPJUTERSKE TEHNIKE
SEMINARSKI RAD:
ELEKTRONSKO BANKARSTVO
Jun 2010, Sabac
SADRZAJ:
1.Uvod.........................................................................................................3
1.1 Internet - Pojam, nastanak, struktura......................................3
1.2Tehnički aspekt............................................................................3
1.3 Plaćanja putem Interneta...........................................................4
2.Elektronsko poslovanje……………………………………………...…5
3.Elektronsko bankarstvo..........................................................................6
4.Internet bankarstvo.................................................................................9
5. Zaključak................................................................................................11
Literatura....................................................................................................12
1.UVOD
Internet - Pojam, nastanak, struktura
„Internetski način života“ili „internetski način rada“ su novi način života i rada, prošireni iskorišćavanjem prednosti digitalnih uređaja i digitalnih veza i s tim u vezi digitalnih informacija, po rečima B. Gejtsa, sa ciljem uspostavljanja trenutnih poslovnih refleksa i stalnog, interaktivnog strateškog razmišljanja.
Osnove Interneta postavljene su šezdesetih godina u Americi, iako se Internet kao termin prvi put pojavljuje osamdesetih godina prošlog veka.Prvi projekat izgradnje jedinstvene mreže je ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Finansiralo ga je ministarstvo odbrane SAD. Sedamdesetih godina na ovu mrežu se priključuju univerziteti u SAD, a osamdesetih akademske institucije Evrope.
Za širenje mreže od krucijalnog značaja je definisanje komunikacionog protokola (TCP/IP – Transmission Control Protocol/ Internet Protocol), 1974., sa konačnom verzijom 1978.
Preokret u razvoju Interneta nastaje devedesetih godina izlaskom i van akademskog okruženja, odnosno legalizacijom komercijalnih aktivnosti na Internetu.
Na početku novog milenijuma Internet postaje globalna mreža.
Iako Internet deluje kao jedinstvena svetska mreža, reč je o decentralizovanoj organizaciji koju objedinjuje jedinstvena tehnologija rada. Kao takva ona nema vlasnika. Iako postoje standardi, ne postoji niko ko nadgleda da li se oni poštuju.
1.2Tehnički aspekt
Tehnički, Internet se opisuje kao „mreža svih mreža“, koja jedinstveno radi na globalnom nivou, iako ima mnogo računarskih mreža koje nisu uključene u Internet. Tačno je da je Internet – globalna računarska mreža koja se sastoji iz hiljada međusobno povezanih mreža koje za međusobno komuniciranje koriste TCP/IP protokol (TCP/IP – Transmission Control Protocol/Internet Protocol ). Ovaj protokol je omogućio univerzalnost povezivanja računara različitih arhitektura i nezavisnost komunikacije od tehnologije mrežnog povezivanja.Delovi Interneta za posebne namene i posebno zaštićeni su „intranet“ i „ekstranet“.Intranet predstavlja izolovani, kompanijski Internet čiji su servisi organizovani za podršku tekućem poslovanju.
Ekstranet predstavlja one „intranet“ sisteme koji koriste Internet kao spoljašnju komunikacionu infrastrukturu da bi komunicirali sa drugim informacionim sistemima (korisnika ili poslovnih partnera).Ekstranet u funkciji veze međusobno udaljenih delova kompanijskog informacionog sistema se naziva virtuelna privatna mreža – VPN.
1.3 Plaćanja putem Interneta
Modeli plaćanja u Internet poslovanju
Dva osnovna modela plaćanja su:
Cash-like, sistem koji podrazumeva pretplatu. U ovakvim sistemima određena suma novca se uzima od kupca pre nego što je trgovina obavljena. U ovu grupu spadaju: Smart card, elektronski keš i bankarski čekovi.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET