Baze podataka-Istorijski razvoj i primene baze podataka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Baze podataka-Istorijski razvoj i primene baze podataka". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET ZA TRGOVINU I BANKARSTVO
Baze podataka
Istorijski razvoj i primene baze podataka
Seminarski radi iz IS u računovodstvu i reviziji
Beograd, novembar 2012
Sadržaj:
Uvod 3
Istorija razvoja baza podataka 4
Primene baza podataka 8
Lične baze podataka 8
Baze podataka za radne grupe 9
Baze podataka odeljenja 9
Baze podataka organizacije 10
Internet, Intranet i Extranet baze podataka 11
Zaključak 14
Literatura 15
Uvod
Baze podataka se koriste za prikupljanje, čuvanje i manipulaciju podacima na osnovu kojih se dobijaju nove informacije u različitim organizacijama, kao što su poslovni sistemi, zdravstvo, školstvo, vladine institucije itd. Svakodnevno ih koriste pojedinci putem ličnih računara, radne grupe putem mrežnih servera i svi zaposleni putem aplikacija koji se nalaze u poslovnim sistemima. Bazama podataka takođe pristupaju kupci i drugi udaljeni korisnici korišćenjem različitih tehnologija kao što su govorni automati, web čitači (browser-i), digitalni telefoni is l. zbog velike konkurencije u svim oblastima poslovanja, može se očekivati da tehnologija baza podataka dobije još veći značaj. Menadžeri traže način da iz baze podataka brže dođu do novih saznanja kako bi bili u prednosti u odnosu na svoju konkurenciju. Na primer, detaljna baza podataka o prodaji se može iskoristiti kako bi se saznalo koji kupci kupuju koje proizvode, što se koristi kao osnova za reklamu i marketinšku kampanju. Organizacije mogu da uključe u svoje baze podataka procedure koje se zovu okidači- trigeri (alerts) koji upozoravaju o mogućim vandrednim događajima (kao što su predstojeći nedostatak zaliha neke rbe ili šansa za prodaju dodatne količne robe) in a osnovu kojih mogu nastatiodgovarajuće reakcije. Mnoge organizacije danas prave posebne baze podataka koje se zovu “skladišta podataka” (data werehouse) koje služe za aplikacije za podršku u odlučivanju.
Istorija razvoja baza podataka
Nastanak baza podataka se vezuje za Herman-a Holerith-a koji je 1884. godine prijavio patent – sistem za automatsku obradu podataka (AOP) o popisu stanovništva u SAD. Podaci na bušenim karticama su ručno ubacivani u uređaj za očitavanje, a obrada podataka se odnosila na prebrojavanje. Programiranje se svodilo na izbor vrste prebrojavanja, a radilo se ručnim prespajanjem kontakata. Dotadašnja obrada podataka popisa trajala je 10-tak godina, a sa Holerith-ovim izumom vreme obrade bilo je smanjeno na šest nedelja. Herman Hollerith je osmislio ideju po kojoj se svaki stanovnik SAD predstavlja nizom od 80 karaktera – ime, godište itd. popunjenih praznim prostorima da bi se za sva imena obezbedila ista dužina, tako da baza podataka bude „poravnata“. On je uspeo da proda koncept svoje mašine i bušene kartice koje su služile za čuvanje podataka u statističkom birou SAD. Tako je popis stanovništva iz 1890. godine bio prva automatizovana baza podataka, koja se u suštini sastojala od hiljada kutija punih bušenih kartica. Od Holerith-ove kompanije nastao je današnji IBM.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET