Baze podataka i osnove programiranja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Baze podataka i osnove programiranja". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad
Tema : Baze podataka i osnove programiranja
Predmet : Poslovna informatika
1.0. UVOD U BAZE PODATAKA
Baza podataka je organizovana kolekcija podataka. Ova defnicija, mada veoma uopštena, daje suštinu pojma: baza podataka pomaže nam da naše podatke čuvamo na organizovan način, da ih više puta “pozivamo”, pretražujemo i koristimo kao izvor za kreiranje informacija i donošenje odluka. Baza podataka jeste simulacija nekog procesa i apstrakcija nekih objekata iz fzičke stvarnosti. Na primer, baza podataka koja čuva zapise o bankarskim transakcijama i klijentima banke treba verno da odražava proces bankarskog poslovanja i podatke o klijentima. Proces kojim fzičku stvarnost “pretačemo“ u virtuelni svet baze podataka naziva se modeliranje. Baza podataka, kada je projektovana i realizovana, takođe uvek predstavlja i skup datoteka u nekom kompjuterskom sistemu. Ovim datotekama upravlja poseban sofver za upravljanje bazama podataka. Veština kreiranja baza podataka podrazumeva, pre svega, dobro sagledavanje objekata i procesa koji se modeliraju, zatim primenu standardizovanih metoda modeliranja podataka i tek na kraju implementaciju sofverskog rešenja.
Ciljevi koji se nastoje postići korišćenjem baza podataka su:
Baze podataka predstavljaju viši nivo rada s podacima u odnosu na klasične
Programske jezike. Taj viši nivo rada vidi se u tome što tehnologija baza podataka
nastoji (i uvelikoj meri uspeva) ispuniti sledeće ciljeve
Fizička nezavisnost podataka. Razdvaja se logička defnicija baze od njene stvarne
fzičke građe
Znaci, ako se fzička grada promeni (na primer, podaci se prepišu u druge datoteke
na drugim diskovima), to neće zahtevati promjene u postojećim aplikacijama
Logička nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logička defnicija cele baze podataka od lokalne logičke defnicije za jednu aplikaciju. Znači, ako se logička defnicija promeni (na primer uvede se novi zapis ili veza), to neće zahtevati promene u postojećim aplikacijama. Lokalna logička defnicija obično se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne defnicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata.
Fleksibilnost pristupa podacima. U starijim mrežnim i hijerarhijskim bazama, staze pristupanja podacima bile su unapred defnisane, dakle korisnik je mogao pretraživati podatke jedino onim redosledom koji je bio predviden u vreme projektovanja i implementiranja baze. Danas se zahteva da korisnik može slobodno pretraživati po podacima. Ovom zahtevu zaista zadovoljavaju jedino relacione baze.
Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omogućiti da veći broj korisnika istovremeno koristi iste podatke. Pritom ti korisnici ne smeju ometati jedan drugoga, te svaki od njih treba da ima utisak da sam radi s bazom
Čuvanje integriteta. Nastoji se automatski sačuvati korektnost i konzistencija podataka, i to u situaciji kad postoje greške u aplikacijama, te konfiktne istrovremene aktivnosti korisnika
Mogućnost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zaštita baze u slučaju kvara hardvera ili grešaka u radu sistemskog sofvera.
Zaštita od neovlašćenog korišćenja. Mora postojati mogućnost da se korisnicima ograniče prava korištenja baze, dakle da se svakom korisniku regulišu ovlašćenja šta on sme, a šta ne sme raditi s podacima
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET