Primjena eksperimenata u nastavi hemije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Primjena eksperimenata u nastavi hemije". Rad ima 21 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD
U
anti~koj se mitologij sa~uvala rije~ o Prometeju koji je ukrao vatru od bo`anstava u koje su stari Grci vjerovali, da bi je dao ~ovjeku. Kada je već jednom imao vatru, ~ovjek se trudio da je sa~uva, jer je spoznao njenu snagu. Tek krajem XVIII stoljeća umjesto kresiva, naš predak je na~inio prve šibice sa fosforom, ali one nisu našle široku primjenu zbog samozapaljivosti. Taj promblem je pokušao riješiti talijanski hemi~ar koji je glave šibica umakao u staklo i na taj na~in sprje~avao da se same zapale. Naime, šibice bi planule tek nakon što bi se razbio stakleni omota~. Upotreba tih šibica bila je neprakti~na zato što se staklo lahko lomilo. Veliki napredak u tom povijesnom slijedu vezan je za 1827. godinu kada je jedan engleski lije~nik na~inio prve šibice s glavicama od kalijeva hlorata I antimonovog sulfida, koje je palio trljanjem izme|u dva papira sa zalijepljenim sitnim pijeskom. Time je nastavljeno traganje za današnjim šibicama, koje je dovršeno tek 1870. godine.
Prema tome, od prve vatre u prirodi do prvih šibica, prošla su stoljeća. Vjerovatno o tome ~ovjek ni ne razmišlja kada svakodnevno upotrebljava šibice, a još manje to dovodi u vezu sa hemijom. Zato kažemo da je prvi ~ovjek koji je na~inio vatru bio prvi hemi~ar?
Zato što je on u~inio prvu hemijsku reakciju – reakciju gorenja, najnu`niju i najva`niju reakciju u povijesti ~ovje~anstva. U naše vrijeme ta reakcija je otvorila u svemir mnogim raketama. Zato je legenda o Prometeje koji je poklonio vatru ljudima u isto vrijeme i legenda o prvoj hemijskoj reakciji.
Sredinom XIX stoljeća engleski hemi~ar Robert Boyle je isticao da svrha hemije nije ni u dobivanju zlata, za ~im su tragali alhemi~ari, ni u proizvodnji lijekova za ~im su te`ili ijatroheki~ari, nego u ispitivanju tvari radi otkrivanja hemijskih zakona. Da bi se to ostvarilo potrebno je izvoditi eksperimente i posmatrati ih, a zatim zaklju~ivati. Tako je Boyle uveo u hemiju eksperiment i postavio temelj za razvoj savremene eksperimentalne hemije. Hemi~ari danas istra`uju i prou~avaju svojstva i sastav tvari, bez obzira jesu li one prirodno ili vješta~ki dobivene. Ispituju razli~ite mogućnosti njihove promjene i pokušavaju uo~iti opasnosti koje te tvari izazivaju.
Rije~ eksperiment je svako od nas bezbroj puta sreo u svakidašnjem `ivotu. Ali da li se je iko od nas zapitao šta ustvari zna~I ta rije~? Naime, eksperiment ili pokus je postupak kojim se iskušava neka hipoteza ili provjerava teorija. Eksperiment je kvalitativan ako se izvodi bez mjerenja, slu`imo li se pak mjerenjem, eksperiment je kvantitativan. Eksperimentalna metoda je primjena eksperimenata kao sredstva za otkrivanje pravilnosti u pojavama, a po~ela se svjesno i opse`no primjenjivati tek po~etkom novog vijeka i to najprije u mehanici. S podru~ja fizikalnih procesa ona je postepeno prenesena i na biološke pojave, a od druge polovine XIV stoljeća uspješno
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET