Fotosinteza | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Fotosinteza". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
I . UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.1. Proces fotosinteze i njen značaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
II. MATERIJAL I METODE RADA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.1. Metoda Ivanov i Kosovič . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.1.1. Materijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.1.2. Postupak rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2.2. Određivanje površine lista metodom kružnog isječka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2.2.1. Materijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2.2.2. Postupak rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
III. REZULTATI RADA I DISKUSIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3.1. Rezultati rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3.2. Diskusija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
IV. ZAKLJUČAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
V. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
I. UVOD
Cilj našeg projekta je određivanje intenziteta fotosinteze. Za to ćemo koristiti metodu Ivanov i Kosovič koja se zasniva na određivanju intenziteta fotosinteze analizom asimilirane količine ugljika po lisnoj površini u jedinici vremena. Za određivanje površine lista koristit ćemo metodu kružnog isječka. Prije nego pređemo na izvođenje same vježbe trebamo nešto više reći o fotosintezi, njenom značaju.
1.1. Proces fotosinteze i njen značaj
6CO2 + 12H2O ↔ 6(CH2O) + 6H2O + 6O2
Iz sumarne jednačine i sa slike (Slika 1.) fotosinteze vidimo da je biljkama potrebna voda i CO2 i cilj našeg projekta će biti upravo mjerenje količine CO2 koju biljka usvaja da bismo na taj način preračunali ukupan intenzitet fotosinteze.
Slika 1. Proces fotosinteze
II. MATERIJAL I METODE RADA
2.1. Metoda Ivanov i Kosovič
Metoda kojom smo se koristili je metoda Ivanov i Kosovič. Ova metoda se zasniva na mjerenju intenziteta fotosinteze na osnovu količine CO2 koju usvoji biljni uzorak po jedinici lisne površine u toku jednog sata. Razlika u količini ugljika između mjerenja u slijepoj probi (koja ne sadrži biljku) i mjerenja u eksperimentalnoj probi nakon određenog vremena preračunava se u intenzitet fotosinteze izražen u mg CO2 dm-2 h-1. (Parić i sar., 2010.)
2.1.1. Materijal
Prilikom izvođenja ove metode služili smo se slijedećim materijalom:
Pribor i oprema
Dvije kolbe zapremine 3 l, gumeni zatvarači, makaze, špaga, precizna vaga, dvije čaše zapremine 50 ml, bireta, stativ za biretu.
Biljni materijal
Biljka u punoj fotosintetskoj aktivnosti.
Reagensi
0,1 mol dm-3 barijum (II) hidroksid (Ba(OH)2),
0,2 mol dm-3 hlorovodonična kiselina (HCl),
0,5% indikator fenolftalein.
2.1.2. Postupak rada
Kolbe smo prije početka eksperimenta ostavile 30 minuta otvorenim. Nakon toga smo u kolbe nasule po 20 ml rastvora 0,1 mol dm-3 Ba(OH)2. Jedna kolba je eksperimentalna, a druga kontrolna. U eksperimentalnu kolbu smo stavile biljku tako što smo špagom zavezali grančicu date biljke i okačile za gumeni zatvarač. Kolbe smo istovremeno zatvorile. Iako se vrijeme ekspozicije određuje prema raspoloživim uslovima (svjetlost, temperatura), mi smo za to odredile 15 minuta. Za to vrijeme se u kolbama odvijaju reakcije. (Parić i sar., 2010.)
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET