Zivotinjske vrste Gvinejskog zaliva | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zivotinjske vrste Gvinejskog zaliva". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Geografski fakultet
Univerziteta u Beogradu
ŽIVOTINJSKE VRSTE GVINEJSKOG ZALIVA
seminarski rad
Beograd 2010.
SADRŽAJ
UVOD.............................................................................................................................................................1
Tipovi bioma..................................................................................................................................................2
Životinjske vrste............................................................................................................................................3
Majmun mandril............................................................................................................................................4
Sivi soko........................................................................................................................................................5
Gepard............................................................................................................................................................6
Crni nosorog..................................................................................................................................................7
Gorila.............................................................................................................................................................8
Afrički divlji pas............................................................................................................................................9
Lav...............................................................................................................................................................10
Nilski konj....................................................................................................................................................11
Žirafa............................................................................................................................................................12
ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................13
LITERATURA............................................................................................................................................14
UVOD
Veliki Gvinejski zaliv je deo Atlantskog okeana jugozapadno od Afrike. Zaliv se smatra Centrom sveta jer kroz njega prolaze i ekvator i Grinič ki meridijan. Nalazi se uz obale država Gana, Togo, Benin, Nigerija, Kamerun, Ekvatorijalna Gvineja i Gabon. Reke koje utiču u Gvinejski zaliv: Niger, Volta i Kongo.
Slika 1. – Gvinejski zaliv
TIPOVI BIOMA
Suvozemna oblast života ili tipovi bioma u kojima žive životinje Gvinejskog zaliva su:
šume (mangrovi)
savane
stepe
Slika 2. – Mangrovska šuma Slika 3. – Savana
Slika 4. – Stepa
ŽIVOTINJSKE VRSTE
Afrički slon (Loxodonta africana) je najveći kopneni sisar na svetu i pored indijskog slona, jedini sisar surlaš.  Visina afričkog slona je oko 4 m, a dužina od repa do surle je oko 8 m. Težina se kreće od 4 do 6 tona. Koža im je gola, hrapava i sive je boje. Ovi slonovi imaju visoke i debele noge sa po pet prstiju na svakoj. Smatra se da žive i do 120 godina. Iznad usne duplje se nalazi surla, koja je veoma pokretljiva. Surlu čini 40.000 vretenastih mišića. Ona je duga oko 2 m. Na vrhu surle se nalaze nosni otvori i prstoliki organ, koji se koristi za hvatanje hrane, uvlačenje vode i slično. Ova životinja u surlu može da uvuče 4 do 10 litara vode, koje potom ušprica u usta. Dnevno afrički slon popije do 300 litara vode. Surlom izražava i svoja osećanja. Kada se sretne sa poznatim slonom ili ženkom, u sezoni parenja, mužjak ih grli surlom. Surlom bacaju i pesak po svom telu. To je neka vrsta kupanja, jer nabacani pesak po telu slona ima funkciju da uništi insekte koji mu napadaju kožu.
Sekutići su veoma veliki i nazivaju se kljovama. Jedna kljova može biti teška i do 50 kg, a dužina se kreće oko 2 metra.. Kljovama slon iskopava korenje biljaka, kojim se potom hrani. Njima trese i drveće, sve dok voćni plodovi ne padnu na zemlju.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET