Postanak jezera | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Postanak jezera". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 Fakultet za primenjenu ekologiju “FUTURA”
Geodiverzitet
Seminarski rad
Postanak jezera
Lampret Uros 722008
Jakovljevic Milos 022008
Sadrzaj
Uvod………………………………………………………………….. 3
Tektonska jezera…………………………………………………….... 4
Erozivna jezera……………………………………………………….. 6
-Glacijalna erozivna jezera………………………………………….. 6
-Recna erozivna jezera………………………………………………. 7
-Kraska erozivna jezera……………………………………………... 7
-Eolska jezera……………………………………………………….. 8
Akumulaciona jezera………………………………………………..... 9
Vestacka jezera……………………………………………………….. 10
Morfologija jezerskih basena i morfometrija jezera………………….. 10
Zakljucak……………………………………………………………… 11
Literatura……………………………………………………………… 12
Uvod
Jezero predstavlja svako prirodno udubljenje na kopnu ispunjeno vodom koja se prividno ne krece i koje nije povezano sa svetskim morem koje je relativno velikih dimenzija. Velika jezera se ponekad nazivaju „unutrasnjim morima“ a malena mora se nazivaju jezerima. U klasifikaciji jezera se ne primenjuje minimalna povrsina koju treba da zahvata jezero ali se cesto pominje da jezero ne bi trebalo da ima povrsinu ispod jednog hektara.
Jezero se sastoji od dva elementa: samog udubljenja, koje se naziva jezerski basen i od vodene mase kojom je on ispunjen. Oba elementa se proucavaju posebno iako u prirodi sacinjavaju nerazdvojivu sredinu. Jezera mogu imati i pritoke i otoke jezero koje ima i pritoku i otoku naziva se protocno jezero. Najveca i najdublja jezera su tektonskog porekla u njima se nalazi preko 95% ukupne kolicine jezerske vode. U jezera se ubrajaju i vestacka jezera ili zagati. Njihovi baseni nastaju obicno pregradjivanjem recnih dolina pomocu brana razlicitih velicina i od razlicitog materijala, a redje i uglavnom za manja vestacka jezera ukopavanjem basena u rastresitom zemljistu i stenama. Ribnjaci se ubrajaju u vestacka jezera jer su najcesce podignuti izmedju nasipa koji okruzuju plica udubljenja.
Mnoga vestacka jezera se stvaraju za hidroelektricnu proizvodnju, rekreaciju itd.
Izucavanje postanka jezera svodi se najpre na proucavanje geneze samog basena.
Po nacinu postanka basena sva jezera se mogu svrstati u cetiri grupe: tektonska, erozivna, akomulaciona i vestacka.
Tektonska jezera
Tektonska jezera se obrazuju dolinama spustenim duz raseda u Zemljinoj kori. Takva jezera su: Ohridsko, Bajkalsko, Ladosko, Micigen , Iri, Ontario i mnoga druga.
U uzem smislu ova jezera mogu da se nazivaju jos i kotlinska ili potkotlinska jezera.
Slika br.1 Reliktno jezero
Ovoj grupi jezera pripadaju reliktna jezera, ona predstavljaju ostatke nekadasnjih mora. Najcesce su nastala izdizanjem zemljista u rejonu moreuza ili zaliva. Na taj nacin se prekine veza izmedju svetskog mora i novog jezerskog basena. Takva jezera su Kaspijsko i Aralsko jezero kao i neka manja kao sto su Ostrvsko i Vrancinsko itd.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET