Demografski razvoj i trenutna demografska slika SAD-a | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Demografski razvoj i trenutna demografska slika SAD-a". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1. UVOD
Stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država kroz historiju je bilo izloženo uticaju brojnih prirodnih ali i više od toga društvenih faktora. Ovo stanovništvo se vjerovatno više nego bilo koje drugo oblikovalo intenzivnim migracijama. Migracije su se obično odvijale u valovima. To je dovelo do izuzetne šarolikosti bilo koje strukture stanovništva. Upravo zahvaljujući migracijama broj stanovnika je prolazio kroz snažnu ekspanziju u pojedinim etapama svog razvoja.
U ovom seminarskom radu ćemo se osvrnuti upravo na te, najznačajnije etape u demografskom razvoju SAD-a kao i na strukture stanovništva.
Takođe ćemo analizirati trenutni raspored stanovništva u geografskom smislu. Ovaj segment ćemo posmatrati kroz gustinu naseljenosti pojedinih geografskih cjelina, geografski položaj velikih gradova.
Za kraj ćemo dati prognoze budućeg demografskog stanja i tendencija kretanja pojedinih demografskih pokazatelja.
2.STANOVNIŠTVO SAD-a KROZ HISTORIJU
Historiju razvoja stanovništva SAD-a ćemo pratiti od 1790. godine. To je godina prvog modernog i cjelokupnog popisa stanovništva kojeg je proveo Popisni Biro Sjedinjenih Država (Unitet States Census Bureau). Ujedno je to i prvi popis nakon Američke Revolucije, te se može reći da je to početak modernog razvoja stanovništva SAD-a.
Treba reći da su popisi stanovništva organizovani i ranije ali njihovo provođenje i metode nisu bile u skladu sa današnjim standardima. Oni su takođe provođeni na necjelokupnoj teritoriji, jer su SAD kakve danas poznajemo u tom periodu imale drugačije političko uređenje te je bilo skoro nemoguće provesti popis stanovništva za teritoriju današnjih SAD.
Prema ovom popisu (1790) broj stanovnika SAD-a je iznosio 3 929 214. Prema dostupnim podacima najveći broj stanovnika je bio porijeklom ili direktno doseljen iz Engleske, oko 2 100 000. Nakon toga slijedi stanovništvo doseljeno iz zemalja zapadne Afrike sa oko 750 000, Irske 300 000, Njemačke 270 000 itd. U ovom periodu 80 % posto stanovništva su činili bijelci.
2.1 Imigracija u periodu 1790-1849
U ranim imigracionim godinama prosječno se doseljavalo oko 6000 stanovnika godišnje. Francuska revolucija koja je počela 1789. godine te Napoleonovi ratovi od 1792. do 1814. značajno su ograničili imigraciju iz Evrope. Kongres je 1808. zabranio uvoz robova što nije u potpunosti zaustavilo ovaj proces ali ga je u značajnoj mjeri reduciralo.
Nakon 1820. imigracija se intenzivira. Ove godine je i prvi put vođena federalna evidencija o broju useljenika. Podaci su dobivani iz raznih izvora poput liste putnika na brodovima. Prema tim podacima 1820. doselilo se 8385. stanovnika. U toj deceniji, odnosno do 1830. taj broj na godišnjem nivou se povećao na 23 322., dok je ukupan broj useljnika u ovom periodu (1820-1830) iznosio 143 000. Naredna dekada (1830-1840) je period prve imigracione eksplozije. U ovom periodu je useljeno 599 000 novih stanovnika. Od toga je bilo 207 000 Iraca. Ovako veliki broj se objašnjava olakšavanjem Britanskih putnih restrikcija. Nakon njih najveći broj useljenika je bio iz Njemačke, 152 000. Od 1840 do 1850 broj imigranata je doživio još jednu veliku eksploziju. U tom razdoblju on se povećao na 1 713 000. Ponovo je najviše bilo Iraca, 781 000. Njihov ovako veliki broj se objašnjava siromaštvom i glađu koji su vladali u Irskoj. Vlasti su pokušavale da preusmjere dio ovog stanovništva u slabo naseljenu Kanadu tako što su ponudili znatno jeftinije cijene prevoza za ovu zemlju nego za praktično podjednako udaljene SAD. Naime cijena tranzita u Kanadu je iznosila 15 šilinga a u SAD oko 100. Ipak ove mjere nisu imale značajnijeg efekta jer su hiljade siromašnih Iraca kupovali brodske karte za Kanadu, a nakon što bi stigli tamo prelazili bi granicu i naseljavali se u velikim gradovima poput Bostona i New Yorka. Ovi gradovi i danas imaju visok postotak stanovništva Irskog porijekla.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET