Demografski problemi zemalja jugoistočne Evrope | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Demografski problemi zemalja jugoistočne Evrope". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet u Banjoj Luci
Prirodno-matematički fakultet
Studijski program za prostorno planiranje
-DEMOGRAFSKI PROBLEMI ZEMALJA JUGOISTOČNE EVROPE-
Banja Luka, 2011
( Sadržaj: (
1. UVOD………………………………………………………………………………..…1
2. DEMOGRAFSKA KRETANJA NA BALKANU……………………………………..2
2.1.Demografska tranzicija…………………………………………………..2
2.2.Migracije………………………………………………………………....2
2.3.Treca tranzicija-starenje kao demografski problem………………….…..4
2.4.Pad fertiliteta………………………………………………………….….7
3.ZAKLJUČAK………………………………………………………………………...…8
4. LITERATURA…………………………………………………………………………9
1. UVOD
Područje Jugoistočne Evrope čine sljedeće države:Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Grčka, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Turska.
U Europi živi oko 700 milijuna stanovnika ili 70 st/km2. Na naseljenost utječu prirodni i društveni uslovi. U prirodne ubrajamo reljef, klimu, vegetaciju, vrstu tla, snabdevanje vodom, rudonosne izvore... Društveni uslovi su nivo razvijenosti privrede, politička stabilnost, mogućnost zapošljavanja...
U ovom seminarskom ispitujemo mogući uticaj demografskih problema na razvoj Jugoistočne Evrope. Analiziramo projekcije i perspektive čitavog niza pitanja.
2. DEMOGRAFSKA KRETANJA NA BALKANU
Europa je gusto naseljen kontinent. Do 19. veka imala je spor porast broja stanovnika, ali ne zbog malo novorođenčadi, nego zbog mnogo umrlih. Znači da su i rodnost i smrtnost bile velike. Tijekom 19. veka nove tehnologije i nova organizacija rada povećale su produktivnost u proizvodnji, što je uticalo na pojeftinjenje proizvoda i povećanje kupnje. Došlo je do napretka u medicini i poboljšani su higijenski uslovi života u naseljima. Sve to rezultira višim životnim standardima i produljenim životnim vekom ljudi te smanjenjem smrtnosti. Kako je rodnost ostala ista, a smrtnost se smanjila, došlo je do naglog povećanja broja stanovnika. Razlika između rodnosti i smrtnosti naziva se prirodna promena, a ona može biti pozitivna (prirodni porast) i negativna (prirodni pad).
2.1.Demografska tranzicija
Sledi smanjenje rodnosti. Naime, s povećanjem životnog standarda ljudi počinju više pozornosti planiranju obitelji (smanjuje se broj djece). Istodobno se dio stanovništva (pretežito mladih ljudi) iseljava u Novi svijet. Smrtnost je i dalje niska. Prijelaz s visoke rodnosti i smrtnosti na nisku rodnost i smrtnost naziva se demografska tranzicija. Demografska tranzicija označava razdoblje prijelaza s tradicionalnog, primitivnog režima reprodukcije koji se odvija uz visoke stope nataliteta i mortaliteta na moderni režim reprodukcije stanovništva koji se odvija uz niske stope nataliteta i mortaliteta Taj proces nije počeo istodobno i nije trajao jednako u svim europskim državama. Najpre se pojavio u poljoprivredno najrazvijenijm državama. Danas je većina europskih država prošla kroz sve četiri faze demografske tranzicije, što znači trenutačno da imaju malu rodnost i malu smrtnost. Bivše komunističke države beleže znatan prirodni pad, što znači da više ljudi umire nego što ih se rađa.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET