Australija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Australija". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvodni deo
Državna zajednica Australija je država na južnoj hemisferi koja obuhvata kopno najmanjeg kontinenta na svetu, ostrvo Tasmaniju, kao i brojna druga ostrva u Južnom,  Indijskom i Tihom okeanu. Okružena je Indonezijom,  Istočnim Timorom i Papuom Novom Gvinejom na severu, Solomonskim Ostrvima, Vanuatuom i francuskom prekomorskom teritorijom  Novom Kaledonijom na severoistoku, i Novim Zelandom na jugoistoku.
Australijski domoroci naseljavaju australijsko kopno više od 42.000 godina. Nakon sporadičnih poseta ribara sa severa i evropskih istraživača i trgovaca u 17. veku, Velika Britanija je zaposela istočnu polovinu ostrva tokom 1770, gde je slala ljude po kazni u koloniju nazvanu Novi Južni Vels, koja je formirana 26. januara 1788. Kako je broj stanovnika rastao i kako su otkrivane nove teritorije, tokom 19. veka formirano je još pet velikih autonomnih Britanskih prekomorskih teritorija.
Dana 1. januara 1901, šest kolonija formiralo je federaciju nazvanu Komonvelt Australija. Kaofederacija, Australija je uspostavila stabilan liberalno-demokratski politički sistem, ostajući članica Krunskih zemalja Komonvelta. Glavni grad je  Kanbera i nalazi se u Australijskoj Prestoničkoj Teritoriji. U Australiji živi 21 milion stanovnika, uglavnom koncentrisanih u najvećim gradovima zemlje, Sidneju, Melburnu, Brizbejnu, Pertu i Adelejdu.
1. Poreklo reči Australija
Aleksandar Dalrimpel koristio je isti termin u delu „Istorijski skup putovanja i otkrića u južnom Pacifiku“ iz 1771, u značenju čitave južnopacifičke oblasti. Džordž Šo i ser Džejms Smitobjavili su 1793. knjigu „Zoologija i botanika Nove Holandije“, u kojoj su pisali o „ogromnom ostrvu, ili bolje — kontinentu Australiji, Australaziji ili Novoj Holandiji“.
Naziv „Australija“ raširio se pod uticajem knjige Matjua Flandersa, „Putovanje u južnu zemlju (Australiju)“, prvog čoveka za koga se zna da je oplovio kontinent. Ovom knjigom Flanders je dao toj reči opšte značenje. Guverner Novog Južnoj Velsa, Laklan Makvari, kasnije je koristio tu reč u zvaničnim izveštajima koje je slao u Englesku, da bi 1817. predložio da ona bude usvojena kao zvanično ime. Britanska mornarica je1824. zvanično nazvala ovaj kontinent Australijom.
2. Istorija Australije
Procenjuje se da su prvi ljudi naselili Australiju pre 42.000 do 48.000 godina. Ovi prvi Australijanci bili su preci današnjih australijskih domorodaca; kretali su se duž obala južne Azije i preko kopnenih mostova dospeli do današnje Australije. Većina ovih ljudi bili su lovci-skupljači, sa razvijenom govornom kulturom i verovanjem u duhove, poštovanjem zemlje i verovanjem u tzv. pravreme (engl. Dreamtime).Ostrvljani Toresovog moreuza, etnički Melanežani, naselili su Ostrva u Toresovom moreuzu i delove Kvinslenda na krajnjem severu; njihovi običaji bili su i ostali drugačiji od aboridžinskih.
Prvi Evropljanin koji je nesumnjivo zakoračio na australijsko tle bio je holandski moreplovac Vilem Janson, koji se 1606. iskrcao na obale poluostrva Kejp Jork. Tokom sedamnaestog veka, Holanđani su iscrtali karte priobalnog pojasa na zapadu i severu ostrva i nazvali ga Novom Holandijom, ali ga nisu naselili. Godine 1770. Džejms Kuk je oplovio i ucrtao istočnu obalu Australije koju je nazvao Novim Južnim Velsom i proglasio posedom Velike Britanije. Velika Britanija je u Australiji osnovala kažnjeničku koloniju u koju je slala prestupnike na odsluženje kazne.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET