Određivanje brzine | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Određivanje brzine". Rad ima 38 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD........................................................................................................................................1
1. KOMBINOVANA METODA ODREÐIVANJA BRZINE ........................................................2
1.1 Uvod....................................................................................................................................2
1.2 Inkrementalni optički enkoder.............................................................................................2
1.3 Merenje brzine...................................................................................................................3
2. HARDVERSKA OSNOVA.....................................................................................................5
2.1 Programabilni Tajmer Intel 8253/8253-5.............................................................................5
2.1.1. Osnovne karakteristike 523.1.2. Struktura......................................................................5
2.1.3. Opis rada........................................................................................................................6
2.2 8255 Programabilni Paralelni Interfejs................................................................................9
2.3 D/A Konvertor 1408 L8.....................................................................................................12
3. OBRADA SIGNALA DOBIJENIH SA ENKODERA.............................................................14
3.1 Prototipska kartica............................................................................................................14
3.2 Kolo za obradu signala od enkodera do tajmera..............................................................15
3.3 Primena tajmera za merenje brzine kombinovanom metodom.........................................17
4. PROGRAMSKA OSNOVA..................................................................................................24
5. EKSPERIMENTALNI REZULTATI......................................................................................33
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................38
LITERATURA
1.UVOD
Rad u oblasti razvoja elektronski kontrolisanih elektromotornih pogona iniciran je potrebom da se automatizuju proizvodni procesi u industriji, poveća pouzdanost, smanji potreba za održavanjem i minimiziraju gubici elektriène energije. U pogonima promenljive brzine i pogonima sa servo zahtevima, uglavnom je korišćen jednosmerni (DC) motor, zbog vrlo povoljnih regulacionih karakteristika: raspregnuto upravljanje momentom i fluksom omogućeno je ortogonalnim položajem pobudnog fluksa i magneto pobudne sile indukta i direktnom kontrolom nad strujama u rotoru i statoru, što obezbeđuje mehanièki komutator. Jedna od slabosti DC motora je upravo komutator koji zahteva redovno održavanje i smanjuje preopteretljivost motora, ograničavajući maksimalnu dozvoljenu struju armature. Za razliku od DC motora, asinhroni motor je znatno složeniji za upravljanje, jer rotorske struje i fluks ne mogu direktno da se mere. Kod njega se proces komutacije obavlja van motora, u energetskom pretvaraču. Motor je konstruktivno jednostavniji, robustniji i ne zahteva održavanje. Kratkotrajna preopteretljivost asinhronog motora određena je karakteristikama pretvarača i može da dostigne višestruku vrednost nominalnog momenta. Prednost pogona sa asinhronim motorom je i niža cena u odnosu na DC pogon. Veliki deo cene pogona sa asinhronom motorom leži u upravljačkim kolima i energetskom pretvaraču. Padom cene poluprovodničkih elemenata i mikroprocesora, kao i razvojem algoritama upravljanja, dolazi do sve veće upotrebe asinhronih motora u pogonima visokih performansi koji zahtevaju preciznu informaciju o brzini.
Potreba za bržom i tačnijom informacijom o brzini i njenom kasnijom upotrebom u kontroli brzine motora, zahteva upotrebu mikroporcesora. Mikroprocesori koriste digitalne vrednosti, pa je informaciju o brzini potrebno dati u digitalnom obliku. Digitalna informacija brzine može da se dobije primenom inkrementalnog enkodera. Najèešæe korišæeni senzor za merenje brzine i pozicije, koji se ugrađuje na osovinu motora, impulsnog tipa je inkrementalni enkoder. Cilj ovog diplomskog rada jeste da prikaže jedan od naèina merenja brzine kombinovanom metodom i pokaže njene prednosti u odnosu na ostale metode merenja brzine. U drugom poglavlju razmatrane su teorijske osnove kombinovane metode, njeno poređenje sa metodama merenja brzine (metodom merenja širine impulsa i metodom brojanja impulsa u određenom vremenskom intervalu) i objašnjen način rada inkrementalnog enkodera.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET