Mlečni put | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Mlečni put". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


1.Uvod
U toku noći bez mesečine na nebu se može jasno videti traka blede bele svetlosti koja se proteže sa jednog kraja na dugi. Na severnoj hemisferi se ova traka svetlosti vidi najbolje u toku letnjih meseci, dok je na južnoj hemisferi mnogo upečatljivija. Ova bela svetlost potiče od miliona zvezda i drugog materijala koji čine našu galaksiju Mlečni put. Nažalost, u gradu i okolini skoro je nemoguće primetiti Mlečni put na nebu zbog velike količine veštačke svetlosti, tako da ga mnogo ljudi nije videlo nikad u životu.
Naziv Mlečni put je prevod latinskog naziva Via Lactea, dok je koren reči izveden iz grčke reči Galaxias, koja je izvedena iz reči gala, što znači mleko. Po starogrčkom mitu Mlečni put nastao je kada se mleko izlilo iz prsiju boginje Here po nebu, prilikom tajnog dojenja Herakla, kojeg je podmetnuo Zevs.
Često se umesto naziva Mlečni put kaže samo Galaksija.
Prve teorije o mlečnom putu potiči još od starogrčkih filozofa Anaksagore i Demokrita, koji su razmišljali da se Mlečni put možda sastoji od velikog broja udaljenih zvezda. Prvi konkretan dokaz za ovo dao je Galileo Galilej 1610. god. kada je pomoću teleskopa proučavao Mlečni put i otkrio da se sastoji od ogromnog broja bledih zvezda. Prvi pokušaj da se odredi oblik Galaksije izveo je Viliam Heršel 1785. brojeći sve zvezde koje je mogao da vidi u raznim pravcima. Pronašao je da ima mnogo više zvezda u smeru trake mlečnog puta nego iznad i ispod, i zbog toga je zaključio da je Mlečni put struktura u obliku diska. Takođe je otkrio da je broj zvezda u svim pravcima oko Mlečnog puta isti, što ga je navelo da pomisli da se Sunce nalazi u blizini centra Galaksije.
2.Oblik i veličina
Tridestih godina 20. veka, astronom Trumpler primetio je da su procene Kapteyna i drugih bile pogrešne jer su se njihova posmatranja odnosila samo na talasne dužine vidljive svetlosti. Trumpler je zaključio da velike količine prašine u ravni diska apsorbuju svetlost vidljivih talasnih dužina i čine da jata i zvezde izgledaju bleđe nego što jesu. Tek nakon otkrića radio teleskopa 1950-ih godina mogla se dobiti prava slika. Pomoću moderne opreme i instrumenata, astronomi mogu da vrše posmatranja radio i infracrvenih talasa, jer elektromagnetni talasi na ovako dugačkim talasnim dužinama lako prolaze kroz zvezdanu prašinu. Zahvaljujući tome, astronomi su mogli da vrše nova, preciznija i detaljnija merenja položaja i kretanja zvezda i sačinili su mapu Glaksiji.
Sl.1- Mlečni put
Prema Hablovoj morfološkoj klasifikaciji mlečni put je prečkasta spiralna galaksija. Spljošteni zvezdani disk ima prečnik oko 100 000 sv.g.. Debljina zvezdanog diska je u proseku između 1000 sv.g. i 3000 sv.g . Izvan zvezdanog nalazi se deblji disk gasa koji je oko 3 puta deblji od zvezdanog diska. Disk je okružen sferičnim Galaktičkim haloom prečnika od 200 000 sv.g. pa do čak 400 000 sv.g. sa centrom u centru Galaksije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET