Kritika hrišćanstva i slabljenje volje za moć | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kritika hrišćanstva i slabljenje volje za moć". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET POLITICKIH NAUKA
UNIVERZITET CRNE GORE
SMJER:POLITIKOLOSKO-ADMINISTRATIVNI
SEMINARSKI RAD IZ ANTROPOLOGIJE:
Kritika hriscanstva i slabljenje volje za moc
Cedomir cupic
Hriscanstvo kao monoteisticka religija se razvilo na postoru mocne Rimskee imperije,na prelazu iz starog u novi vijek.Milioni ljudi u rimskom carstvu,raznih vjera,jezika i kulture,prihvatili su novi pogled na svijet koji je obecavao iskupljenje iz stanja siromastva i ponizenosti i nudio bolju buducnost na onom svijetu.Izlozeno je u Novom zavjetu-zbirci tekstova koju sacinjavaju 4 jevandjelja.Prema hriscanskoj religiji u pojam bozanstva su ukljucena 3 lika:Bog,sin i Sveti duh.
Vjerski pokret na cijem je celu Isus Hrist suprostavljao se zvanicnom mnogobostvu koje je predstavljala rimska imperija a zatim su se i sami jevrejipobunili protiv novih mesija,tako da je Isusa uhvatila i osudilarimska vlast,na cijem celu je bio Pontije Pilat.Potom je bio razapet na krstu i otuda krst kao simbol hriscanstva-da bi nakon 3 dana vaskrsnuo i sjedinio se sa duhom i Bogom-ocem.Osnovni smisao mita o Hristu izbavitelju sastojao se u tome sto je Hrist svojim zivotom,razapinjanjem na krst,vaskresenjem i na simbolican nacin svojim tijelom,platio otkup za ugnjetane,ponizene i siromasne.
Upravo ova osnovna definicija i namjena hriscanstva kao religije je iritirala Nicea i podstakla ga da izradi sopstvenu teoriju o losem uticaju hriscanstva na covjecji duh.Ovako odredjeni ciljevi slabe volju kao imperativ ljudskog djelovanja.Podrzavajuci samilost kao najvrjedniju vrlinu,hriscanstvo poput virusa razara imunitet zajednice,te ona umjesto stvaralastva i kreativne emancipacije,utapa sebe u slabost i samosazaljenje.Ono sto se zanemaruje u ovom kultu jeste upravo taj krucijalni cinilac ljudske psihe-nagon za samoodrzanjem i svijest da smo bas zbog njega blizi zivotinjama nego bozanstvu.
To isto je tvrdio i Frojd u svojoj „Nelagodnosti u kulturi“,ali to nije ucinio da bi svojom teorijom unizio ljudski rod,vec da bi ga naucio kako da dodje do svojih najvisih dometa-ne radeci protivno,vec u skladu sa svojom prirodom.Svaki proizvod ljudske djelatnosti(osim onog koji je iniciran instinktom odrzanja vrste i prezivljavanja uopste),a u to se ubrajaju kultura i religija,uspio je samo da ogranici prvobitnu slobodu,ucini covjeka nesrecnijim i slabijim nego sto je to bio ranije .
Ako je covjek sacinjen „po liku bozijem“,onda taj Bog nikako ne moze biti susta dobrota,vrlina i samilost.On mora biti sinteza dobra i zla,vodjen zeljom za moci,tacnije voljom za moci.Samo takav Bog moze shvatiti i prihvatiti covjeka,sve suprotno tome je obmana,a nijedna obmana nije produktivno i srecno stanje duha i tijela.
Hriscanstvo je u pocetku imalo karakter buntovnog,revolucionarnog pokreta i doprinosilo je podizanju kriticke svijesti rimskog proleterijata.Ono je jasno odredilo polozaj siromasnih slojeva naroda,kao unizenih,kojima je carstvo nebesko obecano i bogatasa kojima su vrata raja zatvorena:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET