Analgetici i antipiretici | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Analgetici i antipiretici". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Visoka zdravstveno-sanitarna škola strukovnih studija “VISAN”
___________________________________________
SEMINARSKI RAD
TEMA:Analgetici i antipiretici
___________________________________________ Beograd 2011
SADRŽAJ:
Analgetici i antipiretici (Uvod)................................................3
Acetilsalicilna kiselina............................................................4
Metamizol..............................................................................5
Paracetamol..........................................................................5
Analgopiretici.........................................................................6
Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL)...........................7
Opioidni analgetici.................................................................9
Morfin...................................................................................10
Petidin..................................................................................10
Fentalin................................................................................11
Pentazocin...........................................................................11
Tramadol.............................................................................12
Zaključak.............................................................................13
Literatura.............................................................................14
ANALGETICI I ANTIPIRETICI
(Uvod)
Analgo-antipiretici su grupa lekova iz skupa nesteroidnih anitiinflamatornih lekova koji se uobičajeno koriste u suzbijanju temperature i blagih do umerenih bolova. Mnogi od njih se koriste već vekovima zbog sposobnostima da olakšaju patnje. Neki ublažavaju bol delovanjem na mozak i nervni sistem. To su narkotički analgetici. 
Nenarkotički analgetici deluju na mestu bola, uglavnom smirivanjem zapaljenja. Ponekad se kombinuje dva ili više analgetika da bi se pojačalo dejstvo ili raspon delovanja. (danas se ove kombinacije smatraju nesvrsishodnim). Analgetici  pokazuju neželjena dejstva zavisno od načina delovanja i individualne reakcije. Neki mogu da izazovu ošamućenost ili ozbiljnu alergijsku reakciju, dok drugi mogu da utiču na sistem za varenje ili krvne sudove.
Antiinflamatorno ( protiv zapaljenja)
Antireumatsko
Analgetičko (protiv bolova)
Antipiretičko (protiv povišene temperature).
Acetilsalicilna kiselina
 Acetilsalicilna kiselina ( andol, aspirin) deluje analgetski, snižava povišenu telesnu temperaturu, pokazuje antireumatsko i protivupalno dejstvo i deluje protiv zgrušavanja krvi. Uspešna je u lečenju glavobolje, zubobolje, bolova u mišićima (upale mišića) i bolova u zglobovima. Male doze (100 mg) upotrebljavaju se za prevenciju srčanog infarkta. Međutim, acetilsalicilna kiselina nije bezazlen lek. Naime, ona često izaziva bolove i krvarenje u želucu. Stoga treba biti vrlo oprezan u primeni acetilsalicilne kiseline pogotovo ako je u pitanju osoba koja boluje od čira na želucu ili gastritisa.Takođe, acetilsalicilnu kiselinu je najstrožije zabranjeno davadi deci mlađoj od 12 godina, zbog velike mogućnosti da će se javiti Rejev sindrom. Takođe se ne koristi pre i posle operativnog zahvata, vađenja zuba kao i povreda koja su praćena krvarenjem zbog uticaja na smanjeno zgrušavanje krvi.
Aspirin
Aspirin ili acetilsalicilna kiselina (Acidum acetylsalicylicum) je lek iz porodice salicilita, koji se često koristi protiv blažih bolova, kao antipiretik (protiv groznice), i protiv zapaljenja. U malim dozama deluje kao antikoagulans (sprečava zgrušavanje krvi), pa se koristi u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda.
Dugotrajna upotreba aspirina u malim dozama nepovratno blokira stvaranje tromboksana A2 u trombocitima, što proizvodi inhibitorni efekat na agregaciju trombocita, što se koristi u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda. U Srbiji su u tu svrhu registrovani lekovi koji sadrže 100 mg acetilsalicilne kiseline. Visoke doze aspirina se takođe daju odmah nakon akutnog srčanog udara.
Nekoliko stotina fatalnih slučajeva od predoziranja aspirinom se događaju godišnje (letalna doza iznosi 0,2-0,5 grama po kilogramu telesne mase), ali je njegova upotreba u okviru terapijski doza opravdana. Primarni neželjeni efekti, posebno u većim dozama, su gastrointestinalni bolovi (uključujući čir i krvarenje u stomaku) i tinitus. 
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET