Ekonomija kao društveno-ekonomska nauka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ekonomija kao društveno-ekonomska nauka". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Pravni fakultet
Seminarski rad
Predmet:Osnovi ekonomije
Tema:Ekonomija kao drustveno istorijska nauka
2012
Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................3
2. Potrebe kao uslov privređivanja.........................................................4
3. Materijalna dobra...............................................................................5
4. Društveni karakter proizvodnje i raspodele ......... 8
5. Uloga ekonomske nauke .......... 11
6. Ekonomija kao nauka o društvenim zakonima ........ . 15
Literatura............................................................................................18
1. Uvod
Reč "ekonomika" ili "ekonomija" vodi poreklo od grčkih reči iokos (kuća, gazdinstvo) i nomos (pravilo, zakon), tako da se njeno prvobitno značenje može odrediti kao veština upravljanja domaćinstvom. U ekonomskoj literaturi postoji više definicija "Ekonomike" ("Economics") odnosno "Ekonomije" ("Economy") kao nauke. Bez obzira na izvesne razlike koje postoje izmedu tih definicija, od jednog do drugog ekonomskog teoretičara, svaka od njih i sve zajedno izražavaju smisao te značajne naučne discipline. Martin Bronfenbrenner, Werner Sichel i Wayland Gardner: "Ekonomija se može definisati kao društvena nauka koja se bavi problemom upotrebe ili upravljanja oskudnim resursima (faktorima proizvodnje) tako da se postigne najveće ili maksimalno ispunjenje neograničenih potreba društva (cilja proizvodnje)". David Begg, Stanley Fischer i Rudiger Dornbusch: "Ekonomija je nauka o tome kako društvo da odluči šta, kako i za koga da proizvodi". Richard G. Lipsey, Peter O. Steiner i Douglas D. Purvis: "Ekonomija proučava upotrebu oskudnih resursa u cilju zadovoljavanja neograničenih ljudskih potreba". Alfred Marshall definisao je "Ekonomiju" kao "proučavanje čovekovih akcija u svakodnevnom poslovnom životu; ona istražuje onu stranu individualne i društvene akcije koja je veoma tesno povezana sa ostvarivanjem i koriščenjem materijalnih pretpostavki blagostanja". John Maynard Keyns, največi ekonomista XX veka, tvorac Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke (SB), za "Economics" kaže da je "to je više metod nego doktrina, jedan misaoni aparat, tehnika razmišljanja koja onom ko je poseduje pomaže da donosi prave odluke". Jedna od mogučih sintetičkih definicija "Ekonomije" kao nauke je da se ona bavi rešavanjem ekonomskih problema u proizvodnji, razmeni, raspodeli i potrošnji dobara i usluga, te da u tom pogledu koristi odgovarajuće ekonomske metode, modele, instrumenate i mere. "Economics" ("Ekonomija") kao nauka je, u osnovi, nauka u razvoju, jedna mlada nauka, pred kojom se nalazi široko polje istraživanja i izazova. "Economics" funkcioniše na dva nivoa, na makro i mikro nivou. Ta dva nivoa ekonomske nauke čine jezgro ekonomske analize stanja i kretanja u privredi datog društva odnosno date države. "Economics" na mikro nivou je Mikroekonomija (Microeconomics). "Economics" na makro nivou je Makroekonomija (Macreconomics).
2. Potrebe kao uslov privređivanja
U središtu faktora koji primarno generišu ekonomske probleme nalazi se nesklad izmedu neograničenih želja i potreba (Unlimited Wants and Needs) ljudi za raznovrsnim dobrima i uslugama (robama), s jedne, i ograničenih dobara i usluga (Limited Goods and Services) za zadovoljavanje takvih želja i potreba, uključujući i ograničene ekonomske resurse (Limited Economic Resources) za proizvodnju tih dobara i usluga (zemlja, rad, kapital, preduzetnička sposobnost), s druge strane.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET