Cost benefit analiza | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Cost benefit analiza". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Predmet: UPRAVLJANJE INVESTICIJAMA
COST – BENEFIT ANALIZA
Beograd, maj, 2010.
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………………………………3
1. NASTANAK I RAZVOJ COST – BENEFIT ANALIZE………………….…………4
2. OSNOVNI PRINCIPI COST – BENEFIT ANALIZE……………………………….5
3. UTVRĐIVANJE TROŠKOVA I KORISTI……………………………….…………7
3.1. Vrednovanje troškova i koristi…………………………………………………8
4. KRITERIJUMI KOJI SE KORISTE U COST – BENEFIT ANALIZI……..…….10
4.1. Kriterijum sadašnje neto koristi………………………………………………10
4.2. Kriterijum interne stope rentabilnosti………………………………...……….11
4.3. Koeficijent odnosa koristi i troškova………………………………………….12
4.4. Kriterijum roka vraćanja investicija…………………………………………..12
5. PROCEDURA PRIMENE COST – BENEFIT ANALIZE…………………………13
ZAKLJUČAK……………………………………………...…………………….……….15
LITERATURA…………………………………………………..……………………….16
UVOD
Proces investiranja karakterišu jednokratna ili višekratna ulaganja koja se vrše u sadašnjosti i najčešće serija efekata koji se očekuju u budućnosti.Najčešća podela efekata koje donosi realizacija jedne investicije je na ekonomske i neekonomske efekte. Ekonomski efekti od investicije izraženi kroz određenu proizvodnju ili usluge, ili kroz vrednost proizvodnje ili usluga, najčešći su izraz rezultata eksploatacije i najlakši za merenje i prikazivanje. Ekonomski efekti su sa aspekta preduzeća značajniji i oni najčešće kroz ekonomske efekte sagledavaju efikasnost svojih investicionih programa. Realizacija investicija, pored ekonomskih, donosi i određene neekonomske efekte koji u određenim slučajevima mogu biti značajniji od ekonomskih efekata. U principu treba uzeti u obzir sve efekte koje jedna investicija donosi. Pošto je neekonomske i indirektne efekte veoma teško meriti, a preduzeća nisu za njih posebno zainteresovana, ona za proračun najčešće uzimaju u obzir samo direktne ekonomske efekte koji se mogu dovoljno egzaktno meriti i kvantitativno izraziti.
Prilikom ocene opravdanosti realizacije jednog investicionog projekta treba uvek imati u vidu i efekte koje projekat donosi drugim organizacijama ili širokoj zajednici.
Kada je u pitanju razmatranje i ocenjivanje investicionih projekata koji donose efekte značajne, ne samo za investitora, već i za zemlju u celini, ovakvi projekti se na najbolji način mogu ocenjivati ako se analiziraju i uzmu u obzir ukupni efekti koje donosi posmatrani investicioni projekat. Ovakav način ocene omogućava tzv. analiza troškovi – koristi (cost – benefit analiza) koja uzima u obzir sve društvene troškove i koristi koje jedan projekat donosi u realizaciji.
1. NASTANAK I RAZVOJ COST – BENEFIT ANALIZE
Teorija cost – benefit analize vuče korene još iz 19. veka i mnogi teoretičari je vezuju za ekonomiju blagostanja . Za utemeljivača CB analize se smatra Jules Dupoit koji je još 1844. godine govorio o CB analizi i o koristima i troškovima javnih investicija. Praktično primena CB analize počinje dosta kasnije i vezuje se za tridesete godine XX veka kada je u SAD došlo do razvoja javih projekata, bila je vezana za projekte korišćenja vodnih resursa, tako da je 1936. godine usvojen Zakon o kontroli poplava koji je propisivao određene standarde i principe u oceni projekata vodnih resura.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET