Carinsko Poslovanje | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Carinsko Poslovanje". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Međunarodno trgovinsko poslovanje
Tema :
Carinsko Poslovanje
Kruševac, Decembar 2011. godine
Sadržaj
1. Pojam i značaj carina………………………………..…………………………………………….……….3.
2. Vrste carina.................................…………………………………………………………………….4.
3. Nivo carinske zaštite……………….............................…………...............………………....7.
4. Carinske tarife(kvote)………………………............................................…………………..7.
5. Vrste carinskih tarifa……………………………….………………………………………………….7.
6. Carinski postupci……………………………………………………………………………...…………….8.
7. Efekti carina…..................................……………………………………………………...………12.
8. Zaključak............................................................................................13.
9. Literatura...........................................................................................14.
1. POJAM I ZNAČAJ CARINA
Carinsko područje je definisano odredbama člana 6. Carinskog zakona. Carinsko područje Srbije obuhvata teritoriju, teritorijalne vode i vazdušni prostor iznad Srbije. Ograničeno je carinskom linijom koja je istovetna sa granicom Srbije.
Carina predstavlja taksu koja se naplaćuje, najčešće, na uvoznu robu u vidu novčanog iznosa, a po utvrđenim carinskim stopama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zaštite domaće privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina na robu koja sa izvozi iz zemlje, npr. u Indiji na žitarice u cilju prehranjivanja domaćeg stanovništva. Carine i carinski sistem svake države imaju veliki značaj pri otvorenoj međunarodnoj robnoj razmeni. Iz tih razloga, a posebno iz razloga bržeg uključivanja privrede neke zemlje u međunarodne robne tokove, bitno je da carina i carinski sistem te države, budu savremeni sa nizom usvojenih međunarodnih rešenja koje imaju razvijene države.
Vođenje zaštitne carinske politike i njena konkretizacija u Carinskoj tarifi svake zemlje je vrlo osetljivo pitanje i ljudi koji vode carinsku politiku moraju biti posebno obazrivi pri konkretizaciji zaštitne carinske politike u carinskim tarifama. Ta obazrivost bi se ogledala, pre svega, u tome da zacrtana carinska politika u carinskim tarifama ne sme da bude ni suviše visoka - da sprečava uvoz roba, putem zacrtanih visokih carinskih stopa, kao ni obrnuto, da carinske stope budu suviše niske i da se suviše liberalizuje uvoz, ne vodeći računa pri tome o razvoju domaće proizvodnje.
Rešenja treba tražiti kroz jedan srednji pristup, da carine budu u pogledu svoga nivoa realno odmerene, tj. da ne budu ni preterano visoke, ni preterano niske, tj. da budu tako postavljene da omogućavaju razumnu konkurenciju i razuman uvoz inostranih roba. Carine ne smeju biti barijera otvorenim robnim razmenama sa inostranstvom, niti uvozu, jer se radi i o zavisno uvoznoj privredi (pa se ni izvoz ne može ostvariti bez neophodnog uvoza, posebno reprodukcionog materijala i sirovina, što će omogućiti proizvodnju roba za izvoz), već naprotiv, one moraju biti u funkciji takvih robnih razmena.
S druge strane, carine ne mogu biti zabrana uvozu iz inostranstva, jer autarhična i zatvorena privreda jedne države, pa čak i onih razvijenijih država, nije poželjna niti ekonomski opravdana. Stoga carina, u svakom carinskom sistemu, pogotovu kod mladih privreda u razvoju, mora da omogući i razuman uvoz, ali da i instrumenti carina iinstitucije carinskog sistema omoguće i pospješuju izvozne tokove privreda u tranziciji i razvoju. Tako možemo da zaključimo da primarna uloga carina je zaštita domaće proizvodnje, a sekundarna uloga fiskalni efekat koji ona ispoljava pri punjenju budžeta određene države.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET