Monopol, monopson, oligopol i monopolistička konkurencija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Monopol, monopson, oligopol i monopolistička konkurencija". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Studij: Agrarna ekonomika Naziv modula: Mikroekonomika u agrobiznisu
MONOPOL, MONOPSON, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA seminarski rad
Ida Rupčić & Marina Tomić Zagreb, svibanj 2006
SADRŽAJ
1. UVOD………………………………………………………….3 2. MONOPOL…………………………………………………....4 3. MONOPSON………………………………………………….7 4. OLIGOPOL……………………………………………………8 5. MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA……………………9 6. ZAKLJUČAK………………………………………………….11 7. LITERATURA…………………………………………………12
2
UVOD
U ovom seminaru odlučili smo prikazati stanje hrvatskog tržišta s obzirom na konkurenciju, te smo se osvrnuli na četiri glavne odrednice tržišta, a to su: monopol, monopson, oligopol i monopolistička konkurencija. Glavni cilj, uz samo definiranje prethodno navedenih pojmova jest prikazati stanje u našoj državi. Kako se ovaj seminar nebi temeljio samo na suhoparnim definicijama, potkrijepili smo ga ponekim primjerom iz svakodnevnog života.
3
MONOPOL
4
Podjela monopola
• •
prirodni monopol - nastaje iz limitiranosti proizvodnih činitelja i izvora ponude zakonski monopol-nastaje kada se prodaja ili proizvodnja određenih roba, državnim propisima monopolizira za samo neka poduzeća (npr. državni monopol u prodaji duhana, šibica, soli, šećera...)
• •
ekonomski monopol- nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala oktopodski monopol- predstavlja kombinaciju prirodnih i ekonomskih, i kod njega zbog veličine opreme nije povoljno postojanje više poduzeća
Tablica 1: Ukupni, granični i prosječni prihod Cijena (P) Količina (Q) Ukupni prihod (R) Granični prihod (MR) 6 USD 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 0 USD 5 8 9 8 5 5 USD 3 1 -1 -3 Prosječni prihod (AR) 5 USD 4 3 2 1
5
6
Primjer za monopol je Petrokemija d.d.- tvornica gnojiva Kutina. To je jedina naša tvornica koja proizvodi mineralna gnojiva i kao takva godišnje ostvaruje ukupan prihod od 1,4 mlrd kuna. Osim nje, postoje još brojni primjeri u izvanpoljoprivrednim aktivnostima. Možda je najbolji primjer T-com, koji je primjer zloupotrebe monopola. Dok je cijena razgovora po minuti u Njemačkoj (koja ima daleko veći standard života od nas) 0, 90kn za bilo koju europsku zemlju kod nas je cijena razgovora po minuti dosegla 2, 25 kn. A za SAD i Kanadu cijena je dostigla čak 3, 50 kn po minuti. Uz Petrokemiju i T-com, tu su još i HEP, HŽ, ZET, Croatia Airlines…
razlika kartel-monopol • budući da karteli rijetko kontroliraju čitavo tržište, oni moraju uzeti u obzir na koji način njihove odluke o cijenama utječu na razinu proizvodnje poduzeća izvan kartela • članovi kartela nisu dio jedne velike kompanije, pa mogu doći u iskušenje da “varaju“ svoje partnere snižavajući cijene i osvajajući veći dio tržišta-mnogi karteli nestabilni i kratkog vijeka
MONOPSON
Monopson predstavlja tržišnu situaciju u kojoj se na tržištu javlja samo jedan kupac. Upravo je to glavna razlika monopsona i monopola. Dok kod monopola postoji mnogo kupaca i jedan proizvođač, kod monopsona je situacija obrnuta- mnogo proizvođača i jedan kupac. Monopsonistička moć je mogućnost kupca da kontrolira tržište faktora. Ona omogućuje kupcu da kupuje dobra za nižu cijenu od one koja bi bila na konkurentnom tržištu. Primjer za monopson je nabava vojnog materijala, oružja, odora, opreme.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET