Evropska unija i Srbija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Evropska unija i Srbija". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


EVROPSKA UNIJA I SRBIJA
(seminarski rad)
Banja Luka, jun 2012 . godina
SADRŽAJ:
UVOD....................................................................................................................................... 4
Evropska unija i Srbija................................................................................................... 5
Ubrzano pridruživanje – između mita i održive realnosti ... ............................. 6
Refleksije evropskih integracija na Srbiju ........... ............................................. 9
ZAKLJUČAK.............................................................................................................................. 12
LITERATURA............................................................................................................................ 13
UVOD
Unija je savez dvije ili više država na osnovu ugovora, a rjeđe ustavotvornog akta. Unija predstavlja labaviju vrstu saveza od konfederacije, jer države-članice unije ne moraju da imaju nikakve zajedničke organe Prije pola vijeka brojni evropski lideri složili su se u zaključku da je ekonomsko i političko povezivanje jedini način da se iza sebe ostave vijekovi ratovanja. Prvi je to, u svom čuvenom govoru koji je održao na Univerzitetu u Cirihu, 19. septembra 1946., istakao Vinston Čerčil. On je tada izrazio želju za stvaranjem „Sjedinjenih evropskih država“ i to, prije svega, francusko-njemačkim izmirenjem kao osnovom ponovnog osnivanja evropske porodice.
Tu ideju u konkretan prijedlog uobličio je Francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman .  On u svom govoru, 9. maja 1950. godine, predlože da se „objedini francusko-nemačka proizvodnja uglja i čelika pod zajedničkom vlašću, u okviru organizacije otvorene za pristup država Evrope“. Godinu dana kasnije Francuska, Zapadna Njemačka, Belgija, Italija, Luksemburg i Holandija potpisuju Pariski sporazum čime je stvorena Evropska zajednica za ugalj i čelik (ECSC) koja je stavljena pod jedinstvenu Visoku vlast (izvršno telo EZ) koja 1952. godine započinje sa radom pod predsjedništvom Žana Monea.
Kako se ECSC (European Coal and Steel Community) pokazala kao vrlo uspješna nakon nekoliko godina njeni osnivači su riješili da Rimskim ugovorom 1957. godine (1958. god. stupio na snagu) prošire ideju osnivanjem Evropske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) i Evropske ekonomske zajednice (EEZ). Na ovaj način dolazi do postepenog formiranja tzv. zajedničkog tržišta. Tri evropske zajednice su 1967. godine ujedinjene, i od tada postoji jedna Komisija i jedno Vijeće ministara, kao i Evropski parlament.Od tada se zajednica neprestano širila.
Godine 1973. državama osnivačima pridružile su se Danska, Irska i Velika Britanija. Grčka postaje članica 1981., a Portugal i Španija 1986. Evropske zajednice 1993. godine prerastaju u Evropsku uniju stupanjem na snagu Ugovora iz Mastrihta. Njime se produbljuje saradnja između vlada država članica, na primjer u vezi sa pitanjima odbrane ili u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. Do četvrtog proširenja došlo je 1995. kada su članice EU postale i Austrija, Finska i Švedska.  Najveće proširenje desilo se 2004. godine kada se uniji pridružilo još deset novih država: Kipar, Češka, Estonija, Litvanija, Letonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Poslednje su se 2007. godine pridružile Bugarska i Rumunija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET