WTO - Svetska trgovinska organizacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "WTO - Svetska trgovinska organizacija". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Uvod
U poslednjoj deceniji XX vijeka proces internacionalizacije proizvodnje i trgovine, koji se naziva globalizacija svijetske privrede, se intenzivirao. Dominantni privredni subjekti postaju transnacionalna preduzeća koja, u svojoj poslovnoj strategiji, svjetsko tržište posmatraju kao jedinstvenu cjelinu. Jedan od tokova koji stimulišu proces globalizacije svjetske privrede je intenzivirana institucionalna integracija država, posebno u oblasti ekonomske saradnje. Pod institucionalnom integracijom podrazumevamo sve oblike institucionalizovanih odnosa između država u svijetu, bilo da se radi o saradnji država kroz stvaranje međuvladinih organizacija ili saradnji kroz niz neformalnih međunarodnih grupa (na primer, Grupa 7, Grupa 77, Grupa 24 i slično). U takvim okolnostima je 1995. godine nastala Svetska trgovinska organizacija, kao treća međunarodna ekonomska organizacija čime je zaokružen proces institucionalizacije u oblasti međunarodne međudržavne ekonomske saradnje. Dok su prve dvije međunarodne ekonomske organizacije "zadužene" za oblast međunarodnih finansija (kratkoročnih i dugoročnih), Svijetska trgovinska organizacija reguliše međunarodnu trgovinu. Ove tri organizacije su odlučujući činioci u donošenju i sprovođenju globalne ekonomske politike.
Svjetska trgovačka organizacija (skraćenica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovačkog sistema u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno je otpočela s radom 1. januara 1995. godine.
Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 150 država članica. Generalni direktor organizacije je Pascal Lamy (od 2005. godine).
2. Izvorišta WTO i povjesni pogled
Neuspjeli pokušaj stvaranja Međunarodne trgovinske organizacije (ITO) 1948. godine, kao jedne od Bretton Woods institucija, rezultirao je pristupanjem 23 države Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) . GATT-om su zemlje pokrenule trgovinsku liberalizaciju i uklanjanje protekcionističkih mjera u trgovini robom, stvaran je snažan i prosperitetan multilateralni trgovinski sustav, koji je 1995. godine prerastao u Svjetsku trgovinsku organizaciju. GATT je djelovao kroz 9 rundi pregovora kroz 4 je osnovan WTO : Dillon runda (1960-1961), Kennedy runda (1964-1967), Tokyo runda (1973-1979) i Urugvajska runda (1986-1994). Formalno utemeljenje WTO proizlazi iz Urugvajske runde u Maroku. Deklaracijom iz Marakeša utemeljena je WTO kao međunarodna organizacija koja sadrži: opći sporazum o carinama i trgovini, ali je svoju nadležnost proširila na dva druga nova
područja: trgovinu uslugama (GATS) i intelektualno vlasništvo (TRIPS)
3.Načela na kojima se temelji multilateralni trgovinski sustav
Osnovni principi na kojima se temelji multilateralni trgovinski sustav utvrðeni su osnivanjem GATT-a i drugih multilateralnih institucija koje se bave unapreðivanjem meðunarodne gospodarske suradnje kao što su Svjetska banka i MMF. Opci sporazum o carinama i trgovini prihvatile su 1947. godine 23 zemlje, kako bi njihovi meðusobni odnosi u podrucju trgovine bili tako ureðeni da doprinesu porastu životnog standarda njihovih graðana, osiguraju punu zaposlenost i stabilan rastrealnih dohodaka i efektivne potražnje, kao i puno korištenje svjetskih resursa i širenje proizvodnje i razmjene dobara. Navedeni ciljevi trebali su se ostvariti na reciprocnoj i uzajamnoj osnovi, smanjenjem carinskih i necarinskih barijera, te ukidanjem diskriminirajucih postupaka u meðunarodnoj trgovini. Od tada do danas GATT je prošao mnoge promjene i neprestano se dograðivao kroz mnoge krugove pregovaranja. GATT se temelji na nekoliko osnovnih nacela. Ponajprije, rijec je o nepovredivom nacelu nediskriminacije, kojemu je njegova eksterna komponenta klauzula najveceg povlaštenja, a interna komponenta “nacionalni tretman“. Na klauzuli najveceg povlaštenja (Most Favoured Nation Clause, MFN) pociva citavo zdanje GATT-a i WTO-a. Pojednostavljeno to nacelo znaci da ako jedna zemlja drugoj dâ povlasticu, primjerice smanji carinu za odreðeni proizvod, ona mora odmah i bezuvjetno istu povlasticu odnosno tretman proširiti na sve ostale zemlje koje su pristupile GATT-u odnosno WTO-u. Drugim rijecima, to nacelo podrazumijeva da kad neka zemlja odobrava tretman najpovlaštenije nacije, ona se obvezuje da nece diskriminirati meðu zemljama i nece jednu zemlju (clanicu) tretirati “manje povlašteno” odnosno nepovoljnije nego neku drugu zemlju, I to u svim pitanjima koja su povezana s vanjskom trgovinom. Valja istaknuti da GATT dopušta niz iznimaka od tog osnovnog pravila, od kojih su najcešci oni koji se odnose na carinske unije, zone slobodne trgovine, opci sustav povlastica GSP-a I mnoge druge. Meðutim, te iznimke moraju biti precizno definirane i transparentne, u duhu osnovnih pravila WTO-a. Nacelo nacionalnog tretman komplementarno je principu najpovlaštenije nacije. Njime se od ugovornih stranaka zahtijeva da uvozni proizvod ne tretiraju nepovoljnije od istoga takvog domaceg proizvoda. To se pravilo narocito primjenjuje u podrucju unutrašnjeg oporezivanja, npr. u slucaju trošarina, kao i u javnim nabavkama. Od ostalih važnih nacela valja istaknuti ono koje se bavi kolicinskim ogranicenjima i zabranjuje njihovu primjenu, jer je prema GATT-u zaštita domace industrije dopuštena samo kroz carine. Od tog se nacela može odstupiti samo u slucajevima koje predviða GATT, a najpoznatiji je takav primjer onaj koji zemljama s platnobilancnim teškocama dopušta korištenje takvih restrikcija, ali pod strogo utvrðenim kriterijima i postupku
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET