Vjerski turizam | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Vjerski turizam". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.UVOD
Predmet i problem istraživanja
Predmet istraživanja ovog rada je vjerski turizam.
1.2. Svrha i cilj istraživanja
Svrha ovog seminarskog rada je prikazati osnovne odrednice vjerskog turizma te kako vjerski turizam utječe na turizam općenito. Rad je prije svega namijenjen onima koji žele proširiti znanje s tog područja, a nisu se imali prilike informirati.
1.3. Znanstvene metode
Znanstvene metode koje su korištene prilikom pisanja ovog rada su induktivna metoda, metoda analize i deskripcije, metoda kompilacije, komparativna metoda, statistička i matematička metoda, te povijesna i metoda klasifikacije.
1.4. Struktura rada
U prvom djelu upoznat ćemo se sa temom rada, odnosno obrazložiti problem, svrhu te cilj ovog istraživanja. Drugi dio ovog seminarskog rada uvodi nas u odrednice vjerskog turizma općenito i kroz povijest, te nam daje jasniju sliku o tome koliko zapravo vjerski turizam potiče vjernike ( turiste ) da iz bilo kakvih razloga posjete određena mjesta što uvelike utječe na razvoj jedne države. Treći dio ovog rada prikazuje Europsku dimenziju vjerskog turizma podijeljenog na pojedine države. Vaneuropska dimenzija vjerskog turizma prikazana je u petom djelu rada. Te za kraj, u petom djelu, zaključit ću ovaj seminarski rad kratkim sažetkom o svim navedenim temama.
2. ODREDNICE VJERSKG TURIZMA
Turizam je suvremena i masovna društveno – ekonomska, ali ne i nova pojava. Njegov razvoj počinje onog trenutka kada su se istovremeno stekla tri osnovna uvjeta za svakako turističko kretanje:
slobodno vrijeme – vrijeme u kojem je moguće baviti se turizmom
novčana sredstva – višak novca potreban za bavljenje turizmom
3. infrastruktura – objekti koji služe za ugošćavanje turista
2.1. Općenito o turizmu
Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost. Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor. Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista ( boravišni, vikend i izletnički turizam ), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov – lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje ( definirane ) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu. Specifični oblici turizma su: kulturni turizam, ekološki turizam , seoski / ruralni turizam, gradski / urbani turizam, nautički turizam, zdravstveni turizam, vjerski turizam, svemirski turizam, poslovni turizam, obrazovni turizam i sl. Sama riječ „turist“ protječe od francuske riječi tour što znači putovanje, obilazak i ekskurzija.
Pojam turista
Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje 1 noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora i rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova. Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga u slučaju promjene mjesta ili objekta dolazi do njegova ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista. Turist može biti: domaći i strani.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET