Principi bankarskog poslovanja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Principi bankarskog poslovanja". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU I PREDUZETNIŠTVO
BEOGRAD
SEMINARSKI RAD
Predmet: BANKARSKO POSLOVANJE
PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
Beograd, novembar, 2008. godina.
Sadržaj
PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA
Rezime: Banka kao finansijska institucija nastala je obavljanjem menjačkog i depozitnog posla. Reč banka potiče od italijanske reči banco što znači sto na kojem su srednjovekovni menjači obavljali menjačke poslove. Prve preteče današnjih banaka su kuće koje su se bavile poslovima čuvanja - deponovanja odgovarajuće robe i prema dostupnim podacima postojale su u periodu od VII do V veka p.n.e. u Vavilonu.Prvi bankari zvali su se tezauri jer su čuvali tezaurisanu - povučenu robu iz prometa Tezauri su za čuvanu robu izdavali priznanice.Sa pojavom metalnog novca, tezauri su čuvali metalne banknote i za njih, takođe, izdavali priznanice.Vremenom su počeli na osnovu deponovanog novca da vrše pozajmice izdavanjem čekova.Pojavom velikog broja različitih vrsta metalnog novca javila se potreba i za njegovim menjanjem. U ovom radu biće prikazani osnovni principi bankarskog poslovanja
Ključne reči: banke, poslovanje, principi
UVOD
Postoji jedna poznata šala koja se pripisuje komičaru Bobu Hopeu, koja kaže: “banka je finansijska institucija u kojoj možete pozajmiti novac samo ako možete da dokažete da vam on nije potreban”. Iako mnogi klijenti koji uzimaju zajmove od banaka mogu da steknu utisak da je ova šala pre istina nego izmišljena priča, pravo stanje stvari je da danas banke pružaju stotine različitih usluga milionima pojedinaca, kompanija i država širom sveta. Mnoge od ovih finansijskih usluga od vitalne važnosti su za našu ličnu dobrobit, uspeh u budućnosti i blagostanje zajednice i nacije kojoj pripadamo.
U početku, banke su na osnovu položenih depozita, deponentima izdavale čekove koji su omogućavali plaćanje bez gotovog novca.Razvijanjem bezgotovinskog platnog prometa, depoziti su se sve ređe dizali i banka ih je tada počela koristiti i za odobravanje kredita.Sve do početka XX veka, ekonomska teorija je kredit tumačila kao pozajmicu stvarno ušteđenog novca i ulogu banaka svodila na posrednika između onih koji imaju Slobodan novac, te ga deponuju kod banke, i onih kojima je potreba, te im ga banka pozajmljuje u vidu kredita. Tridesetih godina XX veka, teorijski je obrađen bankarski mehanizam stvaranja depozita, koji omogućava kreditnu aktivnost veću nego što su stvarni (fiducijarni) depoziti. U uslovima papirne valute, neograničene mogućnosti banaka da multiplikuju depozite i time razviju kreditnu aktivnost bile su potencijalan izvor neravnotežnih kretanja.Iz tog razloga, kreditna aktivnost banaka stavljena je pod kontrolu monetarno-kreditnog regulisanja CB.Poslovi koje banke obavljaju sa pravnim i privatnim subjektima mogu se svrstati u nekoliko grupa:
Depozitni poslovi
Kreditni poslovi
Devizni poslovi
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET