Tipovi tržišta | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tipovi tržišta". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
Uvod.........................................................................................................................................2
Pojam tržišta..................................................................................................................................3,4,5
Funkcije tržišta...................................................................................................................5,6,7
-informativnafunkcija
-selektivnafunkcija
-alokativnafunkcija
-distributivna funkcija
Tipovi tržišta...........................................................................................................7,8,9,10,11
-tržiste krajnjih potrošača
- tržište organizacija (tržište proiz-vođača proizvoda i usluga, finansijskih institucija )
- tržište posrednika (trgovine na veliko i trgovine na malo)
- državno tržiste (savezne, republičke, pok rajinske i lokalne institucije)
- medunarodno tržište.
Zaključak...........................................................................................................................12,13
Literatura................................................................................................................................14
TIPOVI TRŽIŠTA
UVOD
Danas je većina zemalja koje su nekada imale centralno planske privrede napustila ovaj sistem i pokušava da razvije tržišnu privredu. U tržišnoj privredi, odluke centralnog planera zamenjene su milionima odluka preduzeća i domaćinstava. Preduzeća odlučuju koga će zaposliti i šta će proizvoditi. Domaćinstva odlučuju za koja preduzeća će da rade i šta će kupiti za svoje dohotke. Ova preduzeća i domaćinstva zajedno deluju na tržištu, gde cene i lični interes rukovode njihovim odlukama.
Domaćinstva i preduzeća međusobno deluju na tržištima kao da su vođena nekom nevidljivom rukom koja ih dovodi do željenih tržišnih ishoda. Cene odslikavaju vrednost nekog dobra za društvo, i trošak koji društvo snosi da bi to dobro proizvelo. Pošto domaćinstva i preduzeća na osnovu cena odlučuju šta da kupe i prodaju, oni i nesvesno uzimaju u obzir društvene koristi i troškove svojih postupaka. Kao rezultat toga, cene vode pojedinačne donosioce odluka ka ishodima koji, u mnogim slučajevima, maksimiziraju blagostanje društva u celini.
Važna posledica umešanosti nevidljive ruke da upravlja ekonomskom aktivnošću jeste da kad vlada sprečava cene da se prirodno usklađuju sa ponudom i tržnjom, ona ometa sposobnost nevidljive ruke da koordinira milionima domaćinstava i preduzeća koji čine privredu. Ovo objašnjava zašto porezi negativno utiču na alokaciju resursa: porezi iskrivljuju cene,a posledično i odluke domaćinstava i preduzeća.
Svojina i tržište predstavljaju dvije osnovne institucije privrednog sistema. Svojina određuje ko će biti učesnik na tržištu i kako će se ponašati u tržišnoj razmjeni, dok tržište predstavlja uređeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjene. Ta uređenost tržišta znači da postoje određena definisana pravila ponašanja kojih treba da se pridržavaju učesnici u razmjeni. Na osnovu ovoga svaki učesnik u razmjeni može da predviđa reakcije drugih učesnika na aktivnosti koje on preduzima, kao i moguće sankcije u slučaju ako se jedan od učesnika u razmjeni ne pridržava ustaljenih pravila ponašanja. Na osnovu ovoga može se reći da tržište predstavlja uređeni i ustaljeni mehanizam robne razmene.
Može se definisati kao ukupnost odnosa ponude i tražnje koji se na određenom prostoru i u odredjeno vrijeme ispoljavaju povodom razmjene roba i usluga.Da bi se neki proizvod mogao prodavati, za njega treba da postoji tržište. Ukoliko nema tržišta nema ni biznisa. Tržište nije statičan i nepromjenljiv potencijal. Šta više, to je jedan dinamičan organizam u kome se kontinuirano dešavaju raznovrsne ekonomske i društvene promjene. Na njemu se svakodnevno pojavljuju novi prodavci i kupci, dok neki stari nestaju. Pojavljuju se i novi ponudbeni artikli, a drugi se tiho gube, jer su potrošači za njih izgubili interes. Zato je neophodno upoznavanje potreba, želja i interesovanja kupaca radi poznavanja i praćenja tržišne potražnje, jer nema važnijeg zadatka od stalnog pronalaženja novih kupaca i zadržavanja postojećih.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET