Berze | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Berze". Rad ima 23 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA POSLOVNA SKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Predmet : Finansijska trzista i berzanski menadžment
B E R Z E
Čačak, april, 2010.
SADRZAJ
UVOD............................................................................................................3
POJAM BERZE I BERZANSKI POSLOVA.................................4
NASTANAK BERZE .......................................................................8
BERZANSKO POSLOVANJE...................................................... 10
BERZANSKI CIKLUS....................................................................11
BERZANSKI POSREDNICI..........................................................13
BROKERI.........................................................................................14
DILERI..............................................................................................16
OSVRT NA SVETSKE BERZE......................................................17
BEOGRADSKA BERZA.................................................................20
ZAKLJUCAK...................................................................................22
LUTERATURA................................................................................23
Uvod
Sektor privrede obuhvata veći broj privrednih subjekata iz društvenog i privatnog sektora. I ovaj sektor se može pojaviti i na strani štednih i na strani deficitnih subjekata. Kao štedni subjekti, privredni subjekti vrše ulaganja u različite oblike finansijske aktive. Kao deficitni subjekti, oni vrše emisiju različitih hartija od vrednosti radi prikupljanja sredstava za finansiranje svog poslovanja. Učesnici iz sektora stanovništva predstavljaju značajne subjekte štednje. Sektor stanovništva se pojavljuje i u ulozi deficitnih subjekata. Stanovništvo najčešće investira u razne oblike finansijske aktive. Sektor inostranstva čine ino subjekti koji učestvuju na finansijskim tržištima druge zemlje. Uže shvatanje učesnika na finansijskim tržištima vezuje se za subjekte čije je postojanje i poslovanje povezano sa samim finansijskim tržištima. Prema ovom shvatanju, učesnike na finansijskim tržištima čine finansijske institucije i finansijski posrednici. Ovde spada veliki broj subjekata koji učestvuju na finansijskim tržištima i koji preko finansijskih tržišta povezuju ponudu i tražnju za finansijskom aktivom.
Finansijske institucije obezbeđuju izvršavanje funkcija finansijskih tržišta. One su osnovni učesnici u trgovini finansijskim instrumentima. Finansijske institucije su neposredni učesnici na finansijskim tržištima, ili učesnici čija aktivnost omogućava normalno obavljanje trgovine. Uloga pojedinih učesnika na finansijskim tržištima je različita. Oni se mogu pojaviti kao zajmodavci, ili kao nosioci regulatorne uloge, odnosno uloge organa javne (monetarne) vlasti.
  Osnovna uloga finansijskih institucija je da posreduju između nosilaca i korisnika akumulacije (štednje). Ovu funkciju institucije obavljaju tako što prikupljaju akumulaciju preko svojih kreditnih i finansijskih instrumenata i vrše njeno usmeravanje kreditiranjem ili kupovinom finansijskih instrumenata zajmoprimaca.
Iako većina finansijskih institucija obavlja i posredničke funkcije, svaka finansijska institucija nije istovremeno i posrednik na finansijskim tržištima. Finansijski posrednici povezuju ostale učesnike na finansijskim tržištima. U finansijske institucije spadaju: centralna banka, poslovne (komercijalne) banke, kreditne i štedne asocijacije, štedionice, investicione kompanije i fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuća društva, finansijske kompanije i sl. Neke od ovih institucija mogu biti finansijski posrednici, ali se kao posebne kategorije finansijskih posrednika javljaju brokeri, dileri i investicioni bankari.
Tema rada jesu berze kao posebne organizacije, na kojima se efektivno obavljaju transakcije sa instrumentima dugoročnih hartija od vrednosti i akcijskog kapitala. Neophodno je objasniti pojam, elemete i princip rada na berzi kako bi se lakše shvatila svrha postojanja finansijskih instrumenata (efekata) kao i značaj i funkcije berze bez kojih je nezamislivo moderno poslovanje u uslovima izrazito brzih promena ekonomskog okruženja i čestih nestabilnosti na međunarodnim finansijskim tržištima.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET