Banke i bankarski kapital | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Banke i bankarski kapital". Rad ima 33 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
MIKROEKONOMIJE
NAZIV SEMINARSKOG RADA:
"BANKE I BANKARSKI KAPITAL"
Suzana Ostojić
Dr Ilija Šušić
Ocjena: 5 6 7 8 9 10
Banja Luka,13.10.2008.
SADRŽAJ:
Uvod 3 1. Nastanak i razvoj banaka 4 1.1. Bankarska tajna 6 1.2. Bankarska kriza 7 1.3. Karakteristike banaka 7 1.4. Bankarska garancija 9 2. Pojam Banke 9 3. Podjela banaka 11 3.1. Centralna banka 11 3.2. Poslovne banke 12 3.3. Komercijalne banke 12 3.4. Investicione banke 12 3.5. Univerzalne banke 13 4. Poslovi banaka 15 4.1. Aktivni bankarski poslovi 15 4.2. Pasivni bankarski poslovi 16 4.3. Neutralni bankarski poslovi 17 5. Funkcije banaka 18 6. Bankarski sistemi 19 7. Bankarski kapital i kamata 21 7.1. Funkcije bankarskog kapitala 22 7.2. Oblici bankarskog kapitala 23 7.3. Kamata i dividenda 24 7.3.1. Posljedice od razlike između kamatne i dividendne stope 25 8. Novac 25 8.1. Nastanak novca 25 8.2. Definicija novca 26 8.3. Novac kao mjera vrijednosti robe 27 8.3.1. Mjerilo cijena 27 8.3.2. Cijena robe 28 8.4. Novac kao prometno sredstvo (razmjene) 29 8.5. Novac kao platežno sredstvo 30 8.6. Novac kao blago 30 8.7. Opticaj novca 31 9. Zaključak
10. Literatura 32
33
UVOD
Pojam banka poriče od latinske riječi banco što znači klupa (tezga, šalte) postavljeni na ulici, trgu ili nekom drugom mjestu, na kome su se razmijenjivali različtit oblici i vrste novca i gdje su se vršile novčane transakcije, naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom. U prošlosti banku su tretirali kao instituciju koja obavlja određene funkcije. U današnje vrijeme banka je preduzeće čije su funkcije rezultat društvene podjele rada. Ona je posrednik koji mobiliše i koncentiše slobodne finansijske resurse (u vidu depozita) i vrši njihovu alokaciju (u vidu kredita). U suštini, banka je specifičan privredni i tržišni subjekt koji na bazi prenijetih ovlašćenja i povjerenja posreduje u transformisanju tuđih sredstava i obavlja sve novčane, depozitne i kreditne transakcije svojih komitenata. Finansijske institucije sa bankarskog aspekta možemo posmatrati kao bankarske finansijske institiucije, nebankarske institucije i ostale finansijske institucije. Bankarske finansijske institucije su emisiona, depozitne, poslovne, investicione i druge banke. Nebankarske financijske institucije su štedionoce, osiguravajuće kompanije, penzionifondovi, finansijske kompanije i dr. Ostale finansijske institucije su kreditne agencije, dilersko-brokerske kuće, akceptne kuće, diskontne kuće, zalagaonice i dr. Najstarije banke bile su univerzalnog karaktera, jer su za svoje komitente obavljale sve vrste bankarskih poslova. Kasnije, privrednim razvojem došlo je do privrednog razvoja, naročito industrije i trgovine, što je dovelo do specijalizacije u bankarstvu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET