Proekti - karakteristiki, modeli, struktuiranje (makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Proekti - karakteristiki, modeli, struktuiranje (makedonski)". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Семинарски труд од модулот :
БИЗНИС ЛОКАЦИОНИ ОДЛУКИ
Наслов: ПРОЕКТИ-КАРАКТЕРИСТИКИ, МОДЕЛИ И СТРУКТУИРАЊЕ
Професор Д-р
Студент:
СОДРЖИНА
1.Вовед.......................................................................................................................................... 3
2. [to e proekt?......................................................................................................................... 4
3. Karakteristiki i modeli na proektot .......................................................................... 5
4. Razvojni fazi na proektite ................................................................................................ 8
5. Zaklu;ok.....................................................................................................................................9
6. Literatura ............................................................................................................................10
ВОВЕД
Vo poslednite 15 godini proektite zazemaat centralna uloga vo rabotata i denes mo`e da se smetaat kako sredstvo za op{testvena promena, osnova na razvojot na zaednicata, duri i kako sredstvo za gradewe i jaknewe na gra|anskoto op{testvo. Kako rezultat od istoto, menaxmentot na proektite stana neophodna sposobnost za organizaciite i za sekoga{ prisutnata potreba za obuka na lu|eto.
Menaxmentot na proekti uslovuva postoewe na pove}e razli~ni sposobnosti za politi~ki/op{testveni analizi, za komunikacija, za menaxment na lu|e i resursi, za obezbeduvawe na materijalni sredstva, evaluacioni tehniki itn.
Zborot "proekt" bil prv pat upotreben vo {esnaesetiot vek i poteknuva od latinskiot zbor projicere (= da frli{ napred). Latinskiot koren sugerira dvi`ewe, traektorija, izvesen odnos so prostorot i vremeto. Sugeriraniot proeces sord`i:
to~ka na trgnuvawe . . .
upotrebena kako baza od koja . . .
se trgnuva napred . . .
kon odredena cel.
Istoriski gledano, zborot i konceptot bile prvo upotrebeni od arhitekti. Vo petnaesetiot vek, Filipo Bruneleski napravil dve inovacii vo arhitektonskata praksa od negovoto vreme:
rabotata na katedralata vo Firenca bila prekinata vo ~etirinaeseti vek, a na Bruneleski mu bila dodelena zada~ata da ja zavr{i rabotata so dodavawe na kupola. Pred da zapo~ne toj izrabotil crte` (progetto ili plan) na kupolata, upotrebuvaj}i razli~ni perspektivi so cel da obezbedi geometriska prezentacija na idnata struktura, kako {to toj ja zamislil; preku me|usebnoto povrzuvawe na takvite perspektivi, kupolata, sama po sebe, trebalo da govori za politi~kiot i istoriskiot koncept na gradot. Firenca se stremela da bide grad otvoren kon svetot i zaradi toa kupolata imala dva sloja, eden nadvore{en i eden vnatre{en.
Bruneleski ja racionaliziral arhitekturata so voveduvaweto na nova vremenska perspektiva - pristap koj ovozmo`il da se odvoi planiraweto i izvedbata, proektot i implementacijata. Negoviot primer sugerira deka treba povtorno da se razmisli za poimot "proekt" I istiot da se svati kako koncept koj slu`i za organizirawe na odredena akcija. Amerikanskiot mislitel, Xon Devi (John Dewey, 1859-1952), avtorot na poznatata teorija "u~ewe so rabota", najmnogu e zaslu`en za razvojot na konceptot na proektite vo obrazovanieto. Spored nego, proektot mora da zadovoli ~etiri preduslovi:
proces na zedni~ko razmisluvawe, koj go oblikuva negoviot rast i razvoj;
posmatrawe na uslovite vo sredinata vo koja e koncipiran;
poznavawe na toa {to se slu~ilo vo sli~ni situacii vo minatoto;
pristap koj gi sintetizira opservaciite na sega{nosta i znaeweto za minatoto I go identifikuva nivnoto zna~ewe. Od seto toa, treba da se zabele`i deka proektot :
e metoda koja ni ovozmo`uva da se dvi`ime od ideja kon dejstvie, so
strukturirawe na razli~ni strategii vo toj proces;
ima za cel da ja promeni (op{testvenata) sredina vo koja bi se odvival;
se oblikuva vo odreden op{testven, prostoren i vremenski kontekst;
ima obrazovna dimenzija i ovozmo`uva lu|eto da u~at po pat na eksperimenti;
prestavuva produkt na kolektivna aktivnost;
bezuslovno podrazbira evaluacija, so {to se vospostavuva vrska me|u idejata I dejstvieto.
Toa zna~i deka proektot ima pove}e specifi~ni odliki.
[TO E PROEKT ?
Menaxment na proekti ne e . . .
Menaxmentot na proekti postana kamen temelnik za razvoj na organizaciite, no toa ne e edinstveniot na~in za rakovodewe i rabota na organizaciite i instituciite ! Toa e edno od sredstvata za organiziraweto na zada~ite i sproveduvaweto na zacrtanite celi, a mo`e da se sporedi i razlikuva od slednite ne{ta:
Strategisko planirawe: dolgoro~ni orientacii i definicii na politiki, aktivnosti i organizaciski razvoj. Pretpostavuva postoewe na sposobnost za predviduvawe i podgotovka za strukturni promeni ili adaptacii vo relativno dolg vremenski period. Strategiskoto planirawe obi~no vlijae ili gi ima predvid strukturnite i infrastrukturnite promeni (ili istite gi inicira).
Takti~ko planirawe: mnogu sli~no na planiraweto na proekti, takti~kotoplanirawe se odnesuva na razli~ni ~ekori i procesi za ispolnuvawe na celite na strategiskoto planirawe ili, op{to zemeno, ja naso~uva organizacijata vo pokratok vremenski period, imeno so adaptacija i reakcija na nepredvidlivi promeni ili napredok.
Cikli~no ili rekurentno planirawe: menaxmentot i rabotata so redovni nastani ili nastani predvidlivi na redovna osnova (pr. aktivnostite za vreme na praznici, Generalni sobranija, itn.)
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET