Primena neto sadašnje vrednosti u proceni investicionih projekata | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Primena neto sadašnje vrednosti u proceni investicionih projekata". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD - KRATKA ISTORIJA INVESTIRANJA
Investiranje je prioritet od kad su ljudi shvatili da sadašnje potrebe moraju biti izbalansirane sa budućim potrebama. Razvojem društva, hrana i druge potrepštine počele su da se skladište za kasniju upotrebu. Stvaranjem novca kao sredstva razmene, ljudi su dobili mogućnost da višak sredstava skladište kao svoje bogatstvo u obliku novca, ili da ga transformišu u investicije. Tokom milenijuma, ekonomski sistem se razvio kako bi se višak bogatstva nekih pojedinaca usmerio u oblasti proizvodnje gde je to potrebno.
Do 21. veka, ova evolucija je kulminirala u ogroman niz finansijskih ugovora koje su sklapali pojedinci i institucije. Ovi ugovori su evoluirali od primitivnijih formi koji su postojali vekovima. Razvoj ugovora odražava pokušaje da se zadovolje specifične potrebe jedne strane koja zahteva sredstva za određenu svrhu na određeno vreme, i ima viziju kada će njena investicija početi da se isplaćuje. Sa druge strane, strana koja invsetira ima potrebu za određenom strukturom plaćanja za buduću potrošnju, ili za reinvestiranje u druge ugovore.
Fascinacija javnosti sa svetom investiranja varira po svom intenzitetu, i generalno, interes za ovu teško razumljivu oblast je nizak, osim u slučajevima kada aktivnosti na berzi zaokupe pažnju medija. Ovo je bio slučaj tokom 1920-tih, kada su briljantni investitori preko noći pravili bogatstvo; tih dana su «lift bojevi» i taksisti prisluškivali finansijere sa Wall Streeta i vladala je opšta manija za investiranjem. Rezultat je bio fenomenalan rast cena akcija na berzi a potom i Krah berze 1929., koji je prethodio Velikoj depresiji.
Pred kraj prošlog veka, 1987. godine dogodio se Krah koji je privukao veliki interes, jedan dan je na berzi vladala prava panika. Za razliku od 1929. nije sledio ekonomski kolaps. Ovo je verovatno zbog mnogo prosvećenijeg finansijskog odgovora monetarnih zvaničnika, a i ekonomska situacija je bila značajno različita, kao i finansijsko okruženje. 1987. je bila neutralna godina za investitore od januara do decembra. Međutim, kada se povratilo poverenje, krah iz 1987. je postavio scenu za finansijski bum koji je sledio 1990-tih.
Problem sa rapidnim rastom vrednosti akcija je u tome što je on podstakao pažnju nesofisticiranih investitora, pojedinaca koji nemaju iskustva sa berzom. Ovi pojedinci su bivali zavedeni medijima koji su govorili o brzo stečenim bogatstvima. CNBC, američka televizija koja emituje finansijske vesti postala je najgledanija stanica na televiziji, premašivši sve sapunice, kvizove i sitcome koji su obično najpopularniji.
2.METODI OCENE INVESTICIONIH PROJEKATA
Najšire shvaćene investicije se mogu definisati kao žrtva, odnosno odricanje od potrošnje u tekućem periodu, radi ostvarenja većih rezultata u budućnosti.Investicije se mogu posmatrati kao proces alokacije ekonomskih resursa u vremenu
Investicioni predlozi se ocenjuju u skladu sa tim da li oni osiguravaju prinos jednak ili veći od onog koji očekuju investitori.
Ocena isplativosti ulaganja obuhvata:
Izradu predloga investicionih projekata koji su konzistentni sa strateškim ciljevima preduzeća.
Procenu dodatnog poslovnog toka novca nakon oporezivanja, po investicionim projektima.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET