Porez na dohodak | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porez na dohodak". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
UVOD................................................................................................ 1 1. POJAM DOHODKA.......................................................................... 2 2. POREZ NA DOHODAK................................................................... 3 2.1. Struktura poreza na dohodak.............................................................. 4 2.2. Postupak utvrđivanja i naplate poreza na dohodak............................ 6 2.2.1. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti........................................................................................... 7 2.2.2. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti........................................................................................... 8 2.2.3. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava............................................................................... 11 2.2.4. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od ulaganja kapitala...... 11 2.2.5. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću.................................................................................... 11 3. POREZ NA DOHODAK U BiH........................................................ 12 ZAKLJUČAK..................................................................................... 13 LITERATURA................................................................................... 14
UVOD
Seminarski rad sastoji se od tri dijela:
U prvom dijelu će se objasniti pojam dohodka, te ukratko predstaviti obilježja koja dohodak treba da sadrži.
U trećem dijelu će se se objasniti porez na dohodak u Bosni i Hercegovini.
1.POJAM DOHODKA
Definicija dohotka od središnjeg je značaja za porez na dohodak. S time je usko povezano pitanje duljine razdoblja ostvarivanja dohotka na kojem će se zasnivati oporezivanje. Visina oporezivanog dohotka nekog gospodarskog subjekta ovisi o tome kako je široko, odnosno usko definisan pojam. Često se navode neka obilježja dohotka ili zahtjevi koje dohodak treba ispunjavati, a koji se smatraju bitnim pri opisivanju značajki poreza na dohodak:
dohodak je pokazatelj gospodarske snage i vezan je za osobu (subjekat)
dohodak je neto veličina
porez na dohodak je sintetičan, što znači da se njime oporezuje čitav dohodak
porez na dohodak ne pravi razliku u pogledu izvora iz kojeg se plaća, niti u pogledu uvjeta ostvarivanja i upotrebe dohotka
porez na dohodak temelji se na zaista ostvarenom dohotku.
Ova se obilježja ipak ne poštuju pri oblikovanju poreza na dohodak u praksi.
Polazište i osnova za razmišljanje o pojmu dohotka često je normativno stajalište da dohodak treba odražavati gospodarsku snagu. Kod poreza na dohodak moguće je, kao kod malo kojeg drugog poreza, ostvariti načelo pravednosti poreza, prema kojemu svakoga građanina treba opteretiti porezima prema veličini njegove finansiske i gospodarske snage. U načelu postoji saglasnost o tome da je dohodak neto veličina. Primici i uplate nisu još dohodak i ne mogu se smatrati izrazom poreske snage. Dohodak se tek dobiva kada se od primitaka oduzmu troškovi nastali u vezi s ostvarivanjem dohotka. Dohodak je s toga obračunska veličina, pa je jasno da je razgraničenje između dohotka i troškova nastalo u vezi s ostvarivanjem dohotka najveći problem koji se u praksi pojavljuje utvrđivanjem dohotka. Ukupni dohodak poreznog obveznika može se sastojati od više dijelova. U načelu stoji saglasnost da dohodak treba oporezivati sintetički, odnosno kao ukupni dohodak. Većina poreskih zakona zapadnih zemalja postupa u skladu sa time. Dijelovi dohotka ne čine dakle osnovu oporezivanja. Samo zbir sastavnih dijelova dohotka može biti pokazatelj gospodarske snage, i može dopuštati da se dohoci različitih visina tretiraju različito. U Saveznoj Republici Njemačkoj tarifa se u načelu primjenjuje na ukupni dohodak. Ovo se načelo u određenim slučajevima narušava primjenom posebne tarife (snižene poreske stope).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET