Ponuda i pobaruvacka (Makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ponuda i pobaruvacka (Makedonski)". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Praven fakultet
SEMINARSKA RABOTA
TEMA: PONUDA I POBARUVA^KA
SODR@INA:
Poim na pobaruva~kata i kriva na pobaruva~kata ........................................ 4
Faktori {to ja uslovuvaat pobaruva~kata ..................................................... 6
Poim na ponudata i kriva na ponudata ........................................................... 7
Faktori {to ja uslovuvaat ponudata ............................................................... 8
Vramnote`uvawe na pobaruva~kata i ponudata ............................................. 9
Elasti~nost na pobaruva~kata ........................................................................ 10
Faktorite {to ja determiniraat elasti~nosta na pobaruva~kata ............. 12
Elasti~nost na ponudata ...................................................................................12
Zaklu~ok ............................................................................................................. 14
VOVED
Vo ovaa seminarska rabota }e gi analiziram temelnite elementi na pobaruva~kata i ponudata. Vo toj kontekst najprvin }e govoram za pobaruva~kata, krivata na pobaruva~kata i faktorite {to ja determiniraat pobaruva~kata. Potoa }e ja analiziram ponudata, krivata na ponudata i nejzinite osnovni determinanti. ]e poka`am kako se vospostavuva ramnote`a pome|u pobaruva~kata i ponudata. Analizata }e ja zavr{am so ispituvaweto na elasti~nosta na pobaruva~kata i ponudata
POIM NA POBARUVA^KATA I KRIVATA NA POBARUVA^KATA Pobaruva~kata pretstavuva onaa koli~ina od nekoe dobro ili usluga koja potro{uva~ite sakaat da ja kupat, t.e. se sposobni da ja platat i da ja potro{at vo opredelen vremenski period. Razlikuvame individualna i pazarna pobaruva~ka.
Individualna pobaruva~ka za opredeleno dobro pretstavuva samo onaa koli~ina od toa dobro {to edno lice saka i e sposobno da ja p;ati vo opredelen vremenski period.
Pazarnata pobaruva~ka pretstavuva zbir na individualnite pobaruva~ki za odredeno dobro na pazarot na toa dobro. Vo natamo{niot tekst, koga zboruvame za pobaruva~katra na nekoe dobro, sekoga{ ja imame predvid pazarnata pobaruva~ka na toa dobro.
Vrz pobaruva~kata na edno dobro dejstvuvaat golem broj faktori. No,logi~ki gledano, koli~inata od nekoe dobro koja lu|eto ja kupuvaat zavisi od negovata cena. [to e cenata na nekoe dobro povisoka, pod pretpostavka deka drugite uslovi se nepromeneti, lu|eto }e sakaat pomalku da go kupuvaat, i obratno {t e cenata povisoka, povtorno pod pretpostavka deka drugite uslovi se nepromeneti, lu|eto }e sakaat pove}e da go kupuvaat.
Vo ekonomskata analiza pobaruva~kata za opredeleno dobro (dx), na primer, neka bide dobroto H, e funkcija na cenata na dobroto H, pod pretpostravka deka site drugi faktori {to ja opredeluvaat pobaruva~kata na dobroto ostanuvaa nepromeneti. Toa zna~i deka vo analizata se primenuva principot ceteris paribus.
Ottuka proizleguva:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET