Pojam i vrste prostog interesnog računa (izračunavanje interesa, izračunavanje kapitala, izračunavanje interesne stope) | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pojam i vrste prostog interesnog računa (izračunavanje interesa, izračunavanje kapitala, izračunavanje interesne stope)". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
Sadržaj
Uvod............................................................................................................... 1
1.Interesni (kamatni) račun......................................................................... 2
1.1.Pojam interesa i kapitalisanja........................................................................ 2
1.2.Prost interes...................................................................................................... 3
2.Izračunavanje interesa.............................................................................. 5
2.1.Interesni račun od sto...................................................................................... 5
2.2.Interesni račun u sto i na sto........................................................................... 6
2.3.Izračunavanje ostalih elemenata interesnog računa.................................... 8
Zaključak...................................................................................................... 10
Literatura...................................................................................................... 11
Uvod
Tematika koju će ovaj rad obrađivati jeste: Pojam i vrste prostog interesnog računa (izračunavanje interesa, izračunavanje kapitala, izračunavanje interesne stope) . Tematika će biti obrađena u dva dijela, u prvom dijelu će biti obrađeno izračunavanje kamatnog računa. Dok će drugi dio biti baziran na izraču navanju interesnog računa od sto i interesnog računa u sto i na sto.
.
Suština prostog interesnog računa je u tome da se interes izračunava na neki zadati kapital (K) kao stalnu veličinu uz godišnju interesnu stopu (p), bez obzira na to koliko godina će kapital biti pod interesom.
Kao što znamo, izračunavanje kamatnih stopa se vrši u privrednoj matematici. Međutim, u privrednoj praksi se pored prostih pojavljuju i složene kamatne stope.
Kamatni račun predstavlja procentni račun u određenom vremenskom periodu. Ako bi se vrijeme moglo zanemariti kamatni račun bi se sveo na procentni.
Elementi kamatnog računa su:
o Broj 100 za godišnje ukamaćenje
o Broj 1200 za mjesečno ukamaćenje
o Broj 3600 za dnevno ukamaćenje
o G=glavnica
o p=kamatna stopa
o K=kamata
o g=godina
o m=mjesec
o d=dan
Razlikujemo slijedeće vrste kamatnih računa:
Kamatni račun od 100, ako je data čitava glavnica (G)
Kamatni račun iznad 100, ako je zadata uvećana glavnica (G + K)
Kamatni račun ispod 100, ako je zadata umanjena glavnica (G – K)
Ali kroz sve ovo ćemo vas detaljnije uvesti kroz samu analizu svake od navedenih teza, što će biti prezentovano u nastavku rada.
1.Interesni (kamatni) račun
Pojam interesa i kapitalisanja
„Interesni ili kamatni račun je srazmjerni račun zasnovan na procentnom računu, a od njega se razlikuje po tome što uključuje i vrijeme kao faktor. Interesni račun se koristi u poslovima regulisanja kreditnih odnosa koji nastaju između dužnika i povjerioca.
Interes ili kamata je naknada koju dužnik plaća povjeriocu za korišć enje pozajmljenog novca na određeno vrijeme. Interes se može obračunavati dekurzivno i anticipativno.
Dekurzivno obračunavanje interesa se obavlja krajem perioda, za protekli period (unazad), na raniju (diskontovanu) vrijednost, kao čistu glavnicu, pa je stoga kasnija (ukamaćena) vrijednost uvećana glavnica“.
Odnos ranije i kasnije vrijednosti pri dekurzivnom obračunavanju interesa možemo, u svrhu boljeg razumij evanja, šematski prikazati na tzv. vremenskoj liniji kojom predstavljamo samo jedan obračunski period (Slika 1).
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET