Penzioni fond i drugi učesnici na finansijskim tržištima | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Penzioni fond i drugi učesnici na finansijskim tržištima". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Penzioni fond i drugi učesnici na finansijskim tržištima
Rezime: Ostvarivanje pristojne penzije je ponovo u žiži interesovanja javnosti zbog pojave dobrovoljnih penzijskih fondova. Novi fondovi predstavljaju neophodno širenje opcija kada je u pitanju obezbeđivanje prihoda u starosti. Važno je da građani razumeju prednosti i nedostatke ovih fondova tako da mogu da imaju dovoljno informacija da donesu odluku da li i u koji fond da
Procesi globalizacije, stalne i intenzivne promene u okruženju, nameću nove i sve veće zahteve za prilagođavanjem zemalja koje teže da postanu deo svetskog tržišta. Promene na globalnom nivou direktno se reflektuju na prilike na finansijskom tržištu. Bez dobro organizovanog, institucionalno uređenog finansijskog tržišta ne može se očekivati aktivno mesto zemlje u svetskoj tržišnoj utakmici.
Ključne reči: penzijsko osiguranje, penzioni stubovi.
Uvod
Način finansiranja penzija kroz međugeneracijsku solidarnost (protočni bojler, „plaćaj kako zarađuješ“) kakav je trenutno državni penzijski sistem ili kroz kupovinu i akumuliranje hartija od vrednosti jednako pate od procesa starenja stanovništva.
Ukoliko se kupuju HOV u situaciji u kojoj stanovništvo dramatično stari, teško da će te hartije vredeti mnogo kada bude malo radno aktivnih koji prave vrednost tj. društveni proizvod, a da u isto vreme bude puno radno neaktivnih, tj. u penziji.
Radno aktivni stvaraju vrednost koja se raspodeljuje onima koji ne rade bilo direktno kroz doprinose bilo kroz pravljenje automobila, frižidera, pružanje komunikacionih usluga i slično, tj. pravljenja kompanija koje imaju vrednost na berzi i u čije hartije od vrednosti vredi ulagati.
Svetski priznati ekonomisti su dokazali da se negativan uticaj fenomena demografskih kretanja na penzijski sistem ne može rešiti promenom načina finansiranja, tako da je Svetska Banka (kao nosilac ideje o privatizovanju penzijskih sistema) promenila argumentaciju za uvođenje drugog (obavezni privatni fodnovi) i trećeg stuba (dobrovoljni privatni fondovi).
Od prvobitnog stava da uvođenje fondova neutrališe demografski problem, prešlo se na mišljenje da se uvođenjem fondova omogućava obezbeđivanje prihoda u starosti iz različitih izvora čime se smanjuje ukupan rizik nelikvidnosti penzijskog sistema.
Dobrovoljni fondovi predstavljaju dodatnu penziju, još jednu opciju za štednju, tako da osoba koja tokom 30 godina ulaže 10% prosječne bruto zarade može očekivati doživotnu penziju na nivou od 15% do 20% od svoje poslednje plate.
Finansijska tržišta
Pojam finansijskih tržišta
Finansijska tržišta se mogu posmatrati u širem i užem smislu. U širem smislu, finansijska tržišta postoje svuda gde se obavljaju finansijske transakcije. U užem smislu, mogu se definisati kao organizovana mesta na kojima se susreću ponuda i tražnja za različitim oblicima finansijskih instrumenata (ili aktive).
Preko finansijskih tržišta privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za finansiranje svog poslovanja. Ona olakšavaju povezivanje subjekata koji raspolažu viškovima finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju finansijska sredstva, odnosno povezuju dve značajne makroekonomske kategorije – štednju i investicije.
Finansijska tržišta predstavljaju najznačajniji faktor ukupnog ekonomskog i privrednog sistema u zemljama sa razvijenom tržišnom privredom. Ona omogućava normalno odvijanje privrednih odnosa.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET