Penzijski fondovi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Penzijski fondovi". Rad ima 56 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU
DIPLOMSKI RAD
PENZIJSKI FONDOVI
Vladimir Lukić 2000/5
Beograd, 2005.
SADRŽAJ:
1. UVOD.........................................................................................................3 2. PENZIJSKI FONDOVI U FINANSIJSKOM SISTEMU...............................5 2.1. 2.2 2.3 3.1 3.2 3.3 Finansijska tržišta...............................................................6 Finansijski instrumenti.......................................................7 Finansijske institucije i mesto penzijskih fondova..........9 Socijalno osiguranje..........................................................14 Javno penzijsko osiguranje..............................................16 Privatni penzijski fondovi..................................................19 3.3.1 Uticaj privatnih penzijskih fondova na tržište.................20 4. RAZVOJ PENZIJSKIH FONDOVA...........................................................23 5. TIPOVI PENZIJSKIH FONDOVA..............................................................26 6. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE PENZIJSKIM FONDOVIMA.............29 7. STUBOVI PENZIJSKOG SISTEMA..........................................................32 8. PENZIJSKE ŠEME....................................................................................34 9. REFORMA PENZIJSKOG SISTEMA........................................................37 9.1 Reforma postojećeg sistema ili prelazak na novi......................40 9.2 Iskustva nekih zemalja u reformi penzijskog sistema...............43 9.2.1 9.2.2 9.2.3 Model hrvatske reforme................................................43 Model slovenačke reforme...........................................44 Model švedske reforme................................................45
3. SISTEM SOCIJALNOG I PENZIJSKOG OSIGURANJA..........................14
9.2.4 Koncept reforme penzijskog sistema u Srbiji................45 10. DIREKTIVA EU O PENZIJSKIM FONDOVIMA.........................................47 11. PENZIJSKI FONDOVI KAO INSTITUCIONALNI INVESTITORI...............49 12. ZAKLJUČAK..............................................................................................53 13. BIBLIOGRAFIJA........................................................................................55
2
1. UVOD Brz razvoj finansijskog tržišta u industrijskim razvijenim zemljama, a naročito u SAD-u, zahtevao je i razvoj sistema savremenih finansijskih institucija koje su adekvatne potrebama, pre svega, investitora, a zatim i korisnika kapitala. Takav zahtev se postavljao kao neophodan, jer je bankarski sektor organizovan na konzervativan način postao kočnica daljnjeg razvoja tržišnih odnosa i finansijskog tržišta uopšte. Reorganizovanje i prilagođavanje bankarskog sektora novonastaloj situaciji i novim potrebama je bilo sporohodnog karaktera iz mnoštva razloga, od kojih je najvažniji bio razlog neizvesnosti i rizika u poslovima sa novcem i kapitalom, što novac i kapital po prirodi stvari nose sa sobom. Tim činjenicama se može zahvaliti što su zemlje sa razvijenim finansijskim tržištem obogatile svoju finansijsku strukturu nizom novih daleko fleksibilnijih i efikasnijih institucija od konzervativnih i sporo prilagodljivih bankarskih organizacija. Najtipičniji predstavnici ovih veoma efikasnih institucija na bankarsko – finansijskom tržištu su svakako penzioni fondovi1. Finansijski sistemi razvijenih zemalja u novijem periodu obogaćeni su, dakle, pojavom i razvojem novih tipova finansijskih posrednika, od kojih se poseban značaj pridaje upravo penzionim fondovima. Ove relativno mlade finansijske organizacije su ostavile duboki trag na tim finansijskim tržištima i danas čine njihov nezaobilazan sastavni deo. Razvoj ovih institucija je imao značajne pozitivne uticaje na razvoj privrede i finasijskog sistema u razvijenim zemljama, a kao najvažnije mogu se istaći sledeće: porast nivoa institucionalne štednje, porast broja alternativa za pribavljanje izvora finansijskih sredstava od strane preduzeća, jačanje konkurencije među finansijskim institucijama, intenzivan razvoj finansijskih inovacija, produbljivanje i razvoj tržišta kapitala i pogotovo tržišta korporativnih akcija i obveznica, itd.
1
Dr Đorđe Đukić, Dr Vojin Bjelica i Dr Života Ristić, „Bankarstvo”, Čugura – Print, Beograd, 2003. str.24
3
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET