Osnovni elementi finansijskog sistema | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Osnovni elementi finansijskog sistema". Rad ima 67 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD
Razvijenu tržišnu privredu nemoguće je zamisliti bez razvijenog finansijskog sistema koji mora da omogući efikasno povezivanje subjekata koji imaju viškove sa jedinicama koje imaju manjkove finansijskih sredstava i kapitala. Na taj način se pomoću njega ostvaruju mnoge ekonomske funkcije. Razvijeni finansijski sistem podrazumeva postojanje skladne razvijenosti najmanje tri osnovna elementa - finansijskih tržišta, finansijskih institucija i finansijskih instrumenata. Analiza navedena tri elementa predstavlja bazičnu strukturu ovog završnog rada, pri čemu je težište usmereno ka analizi finansijskih tržišta. U tom smislu detaljno se analiziraju kako primarna, tako i sekundarna, kako berzanska, tako i vanberzanska tržišta. Jedan od ciljeva je i detaljno upoznavanje sa pojedinim segmentima finansijskih tržišta, kao što su: tržišta novca, kapitala, derivata, deviza, itd.
Sa aspekta teorije sistema poznato je da svaku zemlju možemo posmatrati kao jedan sistem koji se sastoji iz većeg broja podsistema. Otuda, možemo govoriti o pravnom, političkom, privrednom i drugim podsistemima jedne zemlje. Međutim, gledano sa ekonomskog aspekta posebno je značajan privredni sistem, bez čijeg funkcionisanja ne bi bio moguć opstanak zemlje. Takođe, njegov značaj posebno se ogleda upravo u oblasti izučavanja nauke o finansijama, obzirom da je za finansije karakteristično da ih treba izučavati kao integralni deo ukupnog privrednog sistema. S tim u vezi, treba imati u vidu činjenicu da je za privredni sistem karakteristično, pre svega sledeće: dinamičnost, otvorenost, i složenost.
Dinamičnost podrazumeva da se u privrednom sistemu stalno dešavaju promene i pojavljuju novi događaji koji sistem dovode u privremena stanja ravnoteže i neravnoteže.
Otvorenost kao karakteristika privrednog sistema, podrazumeva da privreda mora biti otvorena prema inostransrvu, odnosno, da privredni subjekti moraju ulaziti u različite oblike saradnje i odnose sa subjektima izvan granica nacionalne privrede. To znači, da su za normalno funkcionisanje privrednog sistema neophodni uvoz, izvoz i drugi razvijeniji oblici privredne saradnje sa inostranstvom, kako bi se obezbedili neophodni resursi (sirovine, materijali, energija, finansijska sredstva, itd.) za potrebno ostvarivanje ekonomskih i društvenih ciljeva zemlje.
Složenost kao karakteristika privrednog sistema implicira da je privredni sistem takode sistem, koji se sastoji od većeg broja podsistema. Jedan od njegovih najvažnijih podsistema jeste upravo finansijski sistem.
Finansijski sistem, kao što se vidi, predstavlja sastavni deo društveno-ekonomskog sistema. Sledstveno tome, njegov stepen razvoja u direktnoj je zavisnosti od razvoja proizvodnih snaga i stanja proizvodnih odnosa u određenom društveno-eknomskom sistemu zemlje. Osnova finansijskog sistema su propisi sa kojima se reguliše finansijski sistem. Međutim, finansijske institucije i organi predstavljaju osnovne nosioce finansijske prakse, pa otuda, njihovo iskustvo takođe predstavlja izuzetno značajan faktor finansijskog sistema. Prema tome, proizlazi da osnove finansijskog sistema čine: s jedne strane, finansijsko pravo kao skup finansijskih normi, pravila ponašanja, finansijskih institucija, instrumenata i postupaka, donesenih radi uspešnog sprovođenja finansijske aktivnosti, i s druge strane, finansijska praksa koja ulazi u sastav finansijskog sistema kao celine.
Na osnovu prethodno izloženog, nesumnjivo je da finansijski sistem predstavlja skup finansijskih institucija, instrumenata i mehanizama koje utvrduju i donose monetarne i finansijske vlasti, a kojima se reguliše ukupna problematika finansija zemlje. Zbog toga, on se uslovno može podeliti na finansijski sistem u širem i užem smislu. Finansijski sistem u širem smislu uglavnom obuhvata fiskalni sistem, zatim monetarno-kreditni, bankarski, devizni, poslovno-finansijski i sistem finansijskog osiguranja. Medutim, finansijski sistem u užem smislu obuhvata samo javne finansije i njihove instrumente i institucije. Dakle, kao što se može videti, u savremenim uslovima privređivanja finansijski sistem pokazuje svu svoju složenost, pre svega, zbog obima usmerenja njegove delatnosti, kao i stepena obuhvatnosti finansija i različitosti finansijskih odnosa.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET