Osnovni ekonomski zakoni | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Osnovni ekonomski zakoni". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


OSNOVNI EKONOMSKI ZAKONI -seminarski rad-Predmet: Ekonomija
Sadržaj
Uvod 3
l.Pojam ekonomskih zakona 4
l.l.Klasifikacija ekonomskih zakona 7
1.2.Klasifikacija ekonomskih zakona 7
1.3.Zakon srazmerne raspodele društvenog rada 8
1.4.Zakon vrednosti 10
1.5.Zakon ponude i tražnje 11
1.7.Zakon koncentracije i centralizacije kapitala 12
Zaključak 15
Literatura 16
Uvod
Privredni život čini skup pojedinaca, njihovih potreba i ciljeva, postupaka i aktivnosti koje ti pojedinci preduzimaju da bi svoje ciljeve ispunili i potrebe zadovoljili, organizacija i institucija koje osnivaju da bi ostvarivali svoje interese. Aktivnosti pojedinaca, samih ili udruženih u određene organizacije, različite su i usmerene ka različitim ciljevima koji su veoma često međusobno suprotstavljeni tako da ishodi isprepletenih uzajamnih delovanja pojedinaca izgledaju kao proizvod čiste slučajnosti. Međutim, u privrednom životu postoje određena pravilnosti koje se manifestuju bez obzira na volju učesnika privrednog života. Te pravilnosti čine ekonomske zakone.
1. Pojam ekonomskih zakona
Predmet izučavanja ekonomskih nauka predstavljaju upravo ekonomski zakoni kao izraz suštine ekonomskih odnosa. Za ekonomske zakone je karakteristično to da deluju u masi, kao suma najrazličitijih aktivnosti subjekata privrednog života. Zadatak ekonomije je u otkrivanju ekonomskih zakona kako bi se preko njih spoznali načini funkcionisanja privrede, a samim tim i načini da se na privredna kretanja utiče.
1Ekonomski zakoni poseduju određene specifičnosti koje ih čine drugačijim od prirodnih zakona. Najočiglednija razlika između ekonomskih i prirodnih zakona je u tome što se prirodni zakoni manifestuju uvek na isti način ako su uslovi u kojima se odigravaju isti. To nije slučaj sa ekonomskim zakonima pre svega zbog toga što oni deluju u ljudskom društvu u kome se stvari nikada ne odvijaju na isti način. Za vršenje eksperimenata u prirodnim naukama moguće je obezbediti laboratorijske uslove u kojima će se posmatrana prirodna pojava analizirati. Ekonomski zakoni deluju u ljudskom društvu u kome potpuno iste uslove nije moguće ostvariti. Zbog toga je ekonomske zakone potrebno analizirati i verifikovati putem statističke analize odnosno preko većeg broja posmatranih slučajeva kako bi se primetila pravilnost u ponašanju ekonomskih pojava.
Da bi se bolje razumele i uzročno-posledična priroda, ali i statistička priroda ekonomskih zakona potrebno je bolje se upoznati sa osobinama ekonomskih zakona. Osnovne osobine ekonomskih zakona su: -objektivnost,
-manji stepen opštosti u odnosu na prirodne zakone, -ispoljavaju se kao dugoročna tendencija.
Objektivnost ekonomskih zakona sadržana je u tome što se ekonomski zakoni ispoljavaju nezavisno od naše volje. Čak i ako ne razumemo suštinu delovanja ekonomskih zakona ili ako svoje aktivnosti sprovodimo u suprotnosti sa njima, ekonomski zakoni će ipak delovati. Pretpostavimo da postoji preduzeće koje posluje u okviru određene privrede. Pretpostavimo dalje da to preduzeće ignoriše postojanje, na primer, zakona tražnje i ponude po kome se sa padom cene određene robe povećava tražnja, a smanjuje ponuda te robe. To preduzeće će u tom slučaju sa padom cene robe koju proizvodi povećavati proizvodnju, njegovi troškovi će rasti, a prihodi će se smanjivati. To će na kraju neminovno dovesti do velikih gubitaka, pa i do bankrota. Činjenica da preduzeće nije poslovalo u skladu sa zakonom ponude i tražnje nije sprečilo taj zakon da zaista i deluje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET