Organizacija i metodologija revizije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Organizacija i metodologija revizije". Rad ima 37 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Uvod
Reviziju obavljanju lica – revizori. Prema tome revizija predstavlja intelektualnu aktivnost. Samo za ispitivanje valjanosti finansijskih izveštaja o poslovanju, potreban je revizor za kojeg se kaže da je stručno lice koje je ovlašceno od strane nadležnog državnog organa da vrši reviziju poslovanja preduzeća, a koje pored poznavanja struke mora znati svoja prava i obaveze. Tom Li reviziju definiše na sledeći način: ’’ Revizija je sredstvo pomoću koga se jedno lice uverava od strane drugog lica u kvalitet, stanje i status nekog predmetnog pitanja koje je ovo drugo lice ispitivalo ’’.
Finansijski izveštaji predstavljaju meru sigurnosti i uspešnosti poslovanja neke kompanije. Uloga revizije se upravo ogleda u razumljivosti, realnosti i objektivnosti finansijskih izveštaja. Revizija je u stanju da pruži zanimljive i korisne informacije za poslovno upravljanje i odlučivanje o tržištu, porezima, investicijama, troškovima, da bi preduzeće došlo do visokih poslovnih efekata.
Razvojem multinacionalnih korporacija dolazi do procesa internacionalizacije poslova revizije. Međutim, puni razvoj procesa internacionalizacije je bio moguć tek kada je započet process harmonizacije i standardizacije računovodstva i revizije, odnosno, tada većina zemalja prelazi na primenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (za pripremu i prezentaciju finansijskih izveštaja), i Međunarodnih standarda revizije (za reviziju tih istih izveštaja). Dolazi do jasnog definisanja uloge međunarodne revizije od strane Međunarodne federacije računovođa (IFAC). Ona predstavlja zaštitni znak kvaliteta i pouzdanosti informacija koje se nalaze u finansijskim izveštajima kompanija. Javnost ima puno poverenje, i očekuje od revizora da otkrije nezakonite radnje u poslovanju kompanije.
U ovom diplomskom radu će, pored organizacije i metodologije revizije biti reči i o njenom nastanku, pojmu i načelima, razlici između interne i eksterne revizije, ulozi i značaju revizije u savremenim uslovima poslovanja, oblicima revizije, kao i o finansijskim obmanama i prevarama koje predstavljaju najveću pretnju kvalitetu revizorskih usluga.
1. Elementarni pojmovi o reviziji
1.1. Geneza revizije
Dokazi o postojanju razvijenih ekonomskih sistema, sreću se još u drevnim kulturama Mesopotamije, Egipta, Grčke i Rima. Međutim, preduslovom za pojavu revizije smatra se industrijska revolucija u Velikoj Britaniji oko 1780. godine, jer upravo zahvaljujući revoluciji dolazi do pojave velikih industrijskih preduzeća sa složenim birokratskim strukturama, širenja poslovanja i razvoja menadžmenta. Sve ovo prouzrokuje veliku potražnju za usluge stručnjaka za knjigovodstvo i reviziju internih finansijskih izveštaja.
Institucionalizacija revizije postaje pitanje vremena. 1853. godine, u Edinburgu, osnovano je društvo računovođa. Kasnije se u Velikoj Britaniji javljaju još nekoliko institucija, koje se 1880. godine spajaju u Institut ovlašćenih računovođa Engleske i Velsa. Ovaj institut predstavlja preteču institutima svih zapadnih zemalja krajem XIX veka. Institut u SAD-u je osnovan 1886. godine, a u Holandiji 1895. godine.
Posebni činovnici za reviziju javljaju se još 1285. godine u Engleskoj i Italiji. To je dokaz da je zakonsko regulisanje revizije privrednih preduzeća postojalo mnogo ranije. Od svojih početaka, pa sve do Svetskog rata, revizija je imala knjigovodstveno-tehnički karakter. Revizija postaje zakonski regulisana nakon Svetskog rata. Od revizora postaje privredni savetnik (država i privatnik, mogu se, s punim poverenjem osloniti na njega, s obzirom na njegovu zakletvu i kontrolu koju nad njim vrši nadzorna vlast) i njegove dužnosti su: daje svoje mišljenje na osnovu pregleda, vrši organizaciju i reorganizaciju preduzeća, daje savete. Zvanje privrednog savetnika bilo je zastupljeno u svim privredno razvijenim zemljama.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET