Nezaposlenost | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Nezaposlenost". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka
1.Uvod
Riječ zaposlenost kao i nezaposlenost susrećemo svakodnevno u skoro svim sferama društvenog života.Jedan od osnovih ciljeva makroekonomske politike jeste postizanje pune zaposlenosti. Puna zaposlenost dakle ne podrazumjeva samo punu zaposlenost proizvodnih kapaciteta, mašina, pogona, već i punu zaposlenost stanovništva i to radno sposobnog stanovništva.
Svi punoljetni građani jedne zemlje pripadaju jednoj od tri sljedeće grupe:
zaposleni građani,
nezaposleni građani,
građani koji ne pripadaju radnoj snazi.
Dugotrajna i ogromna nezaposlenost u vreme Velike ekonomske krize 1929 –1933., uticala je da kreatori ekonomske politike u većini tržišnih privreda u poslijeratnom periodu kao jedan od prioritetnih ciljeva postave održavanje pune zaposlenosti. Poslijeratni period bio je period relativno stabilnog ekonomskog rasta, a stope nezaposlenosti nisu bile na nivou koji bi prestavljao problem. Međutim, 70-tih godina prošlog vijeka (naročito u periodu naftnih šokova) ponovo dolazi do rasta nezaposlenosti i ona postaje jedan od najvećih makroekonomskih problema u većini ekonomija.
U privredi uvijek postoji određeni broj ljudi koji je bez posla. Razlozi su raznovrsni: neki radnici sami napuštaju posao, neki postaju tehnološki višak, za neke trenutno u preduzeću nema posla, ali preduzeće će ih zaposliti kada ponovo poveća obim proizvodnje itd.
U broj nezaposlenih lica stalno ulazi i onaj broj mladih školovanih ljudi koji stalno traže posao. Određeni broj ljudi je nekada r adio, ostao bez posla i nakon dugog i neuspešnog traganja za ovim poslom odus tao od daljeg traženja.
Takođe treba istaći da tržište radne snage ne funkcioniše na isti način kao druga robna tržišta. Radna snaga je subjektivni faktor proizvodnje, koja pruža svoje usluge u vidu rada za određeni vremenski period. Cj ena rada se naziva zarada i ona se često određuje nezavisno od odnosa ponude i tražnje za random snagom.
Radna snaga ili aktivno stanovništvo sastoji se od zaposlenih osoba(koje se bave nekim aktivnim zanimanjem i osoba koje rade u poljoprivredi) i nezaposlenih osoba(prijavljenih zavodima za zapošljavanje, osobama na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju kazne koje su bile ekonomski aktivne), razvrstanih prema ekonomskoj aktivnosti.
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka
Nezaposlenost , u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći zapo slenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 16 i 65 godina).
Apsolutnom nezaposlenošću nazivamo ta čan broj nezaposlenih osoba, a relativnom nezaposlenošću nazivamo stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pr i tome se radnom snagom smatra broj zaposlenih i nezaposlenih osoba.
Nezaposlenost se mjeri stopom nezaposlenosti, koja predstavlja odnos broja nezaposlenih i ukupne radne snage.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET