Monopol | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Monopol". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
UVOD-TRŽIŠNE STRUKTURE...................................................................................3
MONOPOLISTIČKA TRŽIŠNA STRUKTURA..........................................................4
TRANSNACIONALNE KORPORACIJE KAO SAVREMENI OBLIK MONOPOLA
FINANSIJSKI KAPITAL I MONOPOLI......................................................................7
IZVORI MONOPOLSKE MOĆI...................................................................................7
PRIRODNI MONOPOL I DRŽAVNA REGULATIVA...............................................8
STRATEGIJE INTERVENCIJE DRŽAVE PROTIV MONOPOLA..........................10
MONOPSON................................................................................................................11
IZVORI MONOPSONSKE MOĆI...............................................................................12
OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE MOĆI........................................................................13
ZAKLJUČAK...............................................................................................................14
LITERATURA...................................................................................................................15
1. uvod-tržišne strukture
Uobičajena je podela privrednih sektora ili industrija na četiri kategorije, u zavisnosti od stepena konkurencije koji na tržištu postoji izmedju preduzeća svake od njih. Jedan ekstrem od te četiri kategorije jeste potpuna ili slobodna konkurencija. Stroga definicija nekgo tržišta na kojem bi ona dominirala bila bi sledeća. To je tržište na kojem operi[e veliki broj preduzeća bez mogućnosti da pojedinačno utiču na visinu cene. Svako preduzeće prihvata cenu koja je na tržištu formirana procesom konkurencije. Drugi ekstrem je monopol. U grani postoji samo jedno prduzeće. Zbog toga na tržištu ta industrija nema konkurenciju. Izmedju ova dva ekstema je nepotpuna konkurencija, monopolistička i oligopolska. Monopolistička konkurencija označava industriju u kojoj postoji veliki broj preduzeća koja se na tržištu nadmeću, a ulazak novih preduzeća u tu privrednu delatnost je slobodan. Oligopol označava industriju u kojoj postoji samo nekoliko preduzeća koja na tržištu konkurišu, a ulazak novih preduzeća je restriktivan.
Da bi se odrdila sasvim jasna granica izmedju ovih različitih tržišnih struktura potrebno je imati u vidu sledeće.
Stepen slobode ulaska novih preduzeća u jednu industriju. Ako je taj stepen restriktivan treba utvrditi visinu barijera.
Karakter proizvoda. Da li sva preduzeća proizvode identičan proizvod ili poseban proizvod, model ili varijetet.
Stepen kontrole koji preduzeće ima nad cenom.
U uslovima nepotpune konkurencije konkurencija na tržištu ima značaja, jer se svi proizvođači bore da povećaju svoje učešće na tržištu. To se postiže reklamom i drugim marketinškim nastupima.
2. monopolistička tržišna struktura
Monopol je osnovni oblik nepotpune konkurencije. To je sjučaj kada postoji jedan jedini prodavac s potpunom kontrolom nad celim privrednim sektorom. Naziv potiče od grčke reči "mono" - jedan i "polist" - prodavac. Isključivi monopoli su retke pojave. Primer za ovo su: telefonske usluge, gasovod, voda, struja itd. Ovi monopolisti moraju računati na konkurenciju i iz drugih privrednih sektora, npr. kablovski telefoni, a struja i gas mogu zamijeniti druga goriva. Na dugi rok nijedan monopolista nije siguran od napada konkurenata.
Monopol je posledica visokog stepena koncentracije i centralizacije kapitala. Koncentracija predstavlja spajanje više kapitala iste grane radi stvaranja većeg kapitala kojim se obezbeđuje tehnički progres, velikoserijska proizvodnja, obezbeđuju nova tržišta i novi izvori sirovina. Tako se smanjuje broj preduzeća, ali vrši visok stepen tržišne moći i koeficijenta koncentracije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET