Konkurentna sposobnost naše privrede (BiH) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Konkurentna sposobnost naše privrede (BiH)". Rad ima 36 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
TEMA: Konkurentna sposobnost naše privrede
Istočno Sarajevo Juli, 2007.
S a d r ž a j
Uvod..................................................................................................................................................................3
Analiza konkurentnosti BiH u odnosu na zemlje Jugoistočne Evrope..............................................................8
Dostignuti nivo razvoja BiH.................................................................................................................................11
Spoljno-trgovinska razmjena BiH..................................................................................................................12
Prirodni resursi kao faktor razvoja BiH i komparativne prednosti (Resursni potencijali BiH).......................17
Prioritetni pravci razvoja...............................................................................................................................17
Prirodni resursi kao faktor razvoja.................................................................................................................17
Elektroenergetski potencijal............................................................................................................................18
Rudno bogatstvo BiH..............................................................................................................................20
Metalo prerađivačka industrija.................................................................................................................21
Hidroergetski potencijal..........................................................................................................................23
Poljoprivreda i agroindustrijski sektor....................................................................................................24
Šumarstvo i drvna industrija...................................................................................................................27
Turizam...................................................................................................................................................29
Promocija BiH u inostranstvu.........................................................................................................................33
Zaključak.........................................................................................................................................................34
Literatura........................................................................................................................................................36
Dodatak (tabele)
U v o d
Kriza, raspad i ratovi u bivšoj Jugoslaviji početkom devedesetih imali su kulminaciju upravo na prostoru BiH, tako da su i posljedice rata najgore u našoj zemlji. Procjenjuje se da je preko 100.000 stanovnika BiH poginulo i nestalo. Ekonomske štete od rata se procjenjuju na 50-60 milijardi američkih dolara, od čega se 20 milijardi dolara odnosi na proizvodne kapacitete. Postoje i brojne druge procjene, koje uzimaju u obzir gubitak bruto domaćeg proizvoda od 1992. godine do danas, što predstavlja indirektne ekonomske gubitke. Zbir ukupnih direktnih i indirektnih gubitaka iznosi približno 100 milijardi američkih dolara.
Indirektne posljedice, kao što su razaranje sistema uprave, prekid ekonomskog razvoja, obrazovanja i tehnološkog razvoja, kao i “odliv mozgova”, premda nemjerljivi, nesumnjivo su ogromni. Razaranje društva, društvenih veza, tolerancije i suživota i opšti slom društvenih vrijednosti i normalnog života su najtrajnije posljedice rata koje su prisutne i danas, više od 10 godina po okončanju rata.
Bosna i Hercegovina je u poslijeratnom periodu, zahvaljujući provođenju velikog broja reformi, uspjela do danas postići makroekonomsku stabilnost. Inflacija je smanjena, fiskalni računi su unapređeni, povjerenje u nacionalnu valutu je postignuto, teret vanjskog duga je smanjen i vanjske rezerve su povećane.
Veliki deficit na vanjskim računima i dalje predstavlja ključan makroekonomski izazov. Iako je od 2002. godine izvoz rastao brže od ukupnog uvoza roba u evrima, on i dalje predstavlja tek 10% GDP-a. Struktura uvoza roba, koje čine oko trećinu GDP-a, u novije vrijeme je pomjerena ka robi koja se ne koristi za rekonstrukciju, prije svega prema potrošačkoj robi i naftnim proizvodima.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET