Karteli | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Karteli". Rad ima 30 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD
Prvi je plasman kapitala u već postojeća ili nova preduzeća iste grane proizvoda tj. okrupnjavanje kapitala. Ovo je međutim, vrlo spor proces i nerijetko dosta rizičan poduhvat, pa se i vrlo rijetko koristi.
Drugi, daleko podesniji i efikasniji put, koji se najčešće koristi na međunarodnom tržištu, je postizanje makar i privremenih sporazuma za zainteresovanim preduzećima. Jedan od oblika ovih sporazuma je kartel, koji ću ovim seminarskim radom nastojati da objasnim i predstavim u svoj njegovoj važnosti i značaju za savremeni svijet i tržišno poslovanje.
NASTANAK KARTELA
Na ovaj način dolazi do masovne pojave monopolskog kapitala u najvažnijim granama privrede savremenog kapitalizma koji ima veliki uticaj na poslovanje u međunarodnoj trgovini. Ove moćne monopolske organizacije često posjeduju i kontrolišu čitave grane privredne aktivnosti. Takođe određuju tržišne cijene za niz kategorija robe, koje su od njihovog interesa, kao i ostale uslove prodaje. Nije rijedak slučaj da ovi savezi već unaprijed zakupe upravo najvažnije i najkvalitetnije izvore sirovina, a tržišta njihove prodaje sporazumno podijele među svojim članicama.
Ovaj proces ekspanzije moći monopolskih organizacija dovodi u nezavidan položaj one koji nisu njima obuhvaćeni, tzv.“autsajdere“, tako da oni imaju velike teškoće u radu na tržištu, i to sve dok ne propadnu ili dok se ne priključe ovim organizacijama, ukoliko su one za to zainteresovane.
Zavisno od stepena povezanosti preduzeća članica, obima monopolske organizacije, poslovne orjentacije, grane djelatnosti i uticaja drugih faktora, koncentracija kapitalističkih preduzeća ima najrazličitije forme. Od najobičnijih povremenih ili trajnih sporazuma radi postizanja ciljeva na tržištu ili u proizvodnji, a u pogledu prodaje, raspodjele tržišta, razmjere pronalazaka i patenata, cijena pa do privrednih aglomeracija ogromnih po obimu i ekonomskoj moći, koje su čvrsto dirigovane sa jednog određenog mjesta.
Prema cilju i trajnosti poslovnih veza, kao i prema djelatnosti monopolskih organizacija, razlikujemo nekoliko njihovih savremenih formi. To su koncerni, karteli, trustovi, holding kompanije, sindikati, transnacionalne i multinacionalne kompanije i dr.
TEORETSKI DIO
Međutim, za omogućavanje ovakvog položaja na tržištu potrebno je da preduzeća obuhvaćena ovim sporazumom u cjelini kontrolišu najveći dio proizvodne grane njihove djelatnosti. U suprotnom, tj. ukoliko ovo nije ispunjeno vrlo je vjerovatno da će nekartelisana preduzeća, odnosno preduzeća koja nisu obuhvaćena ovim sporazumom, a koje kontrolišu značajan dio proizvodnje u istoj grani, ometati sprovođenje ciljeva kartela na tržištu.
Važna činjenica je ta što preduzeća obuhvaćena ovim sporazumom ostaju poslovno i finansijski samostalna i pored toga što određen period postupaju prema odrednicama sporazuuma o ograničavanju konkurencije na domaćem i stranom tržištu.
2.1 OBLICI KARTELA
Osiguranje monopolskog položaja na tržištu i otklanjanje međusobne konkurencije, kartelška preduzeća ostvaruju sklapanjem poslovnog sporazuma o pitanjima nabavke i prodaje proizvedene robe na tržištu. Prema sredstvu putem koga ostvaruju ove ciljeve, karteli se dijele u tri grupe:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET