Javni zajam kao izvor javnih prihoda | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Javni zajam kao izvor javnih prihoda". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
PREDMET: MONETARNE I JAVNE FINANSIJE
TEMA:
JAVNI ZAJAM KAO IZVOR JAVNIH PRIHODA
Istočno Sarajevo, decembar 2010.godina
SADRŽAJ
1.UVOD....................................................................................................................................3
2.JAVNI PRIHODI……………………….…………………………………………………………………………………..…….…4
3.POJAM I PRIRODA JAVNIH PRIHODA………………………………….…………………………………….……….…4
4.KLASIFIKACIJA JAVNIH PRIHODA……………………………………………………………………………….…….….5
4.1.Redovni i vandredni javni prihodi…………………………………..…………………………………………………….7
4.2.Javno-pravni i privatno-pravni prihodi……………………………………………………………………………….…7
4.3.Originalni i izvorni prihodi……………………………………………………………………………………………….……7
4.4.Prihodi od stanovništva i pravnih lica…………………………………………………………………………………...8
4.5.Povratni i nepovratni prihodi…………………..……………………………………………………………………………8
4.6.Namjenski I nenamjenski prihodi………………………………………………………………………………………....8
4.7.Prihodi u novcu I prihodi u nature…………………………………………………………………………………………8
4.8.Prihodi centralne I lokalne vlasti………………………………………………………………………………………..…9
4.9.Katastarski I tarifni………………………………………………………………………………………………………………..9
4.10.Ostali javni prihodi………………………………………………………………………………………………………………9
5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE,VRSTE I TEORETSKA SHVATANJA O JAVNOM ZAJMU...................................................................................................................................10
5.1. Pojam i karakteristike javnog zajma…….………………………………………….………………………..…….10
5.2.Osnovne karakteristike javnog zajma………………………………………………………………………………..10
6.VRSTE JAVNOG ZAJMA……………………………………………………………………………………………………..10
6.1. Unutrašnji i spoljni javni zajam……….……………………….…………………………………………….…………10
6.2.Leteći i konsolidovani zajmovi................................................................................................11
6.3.Konsolidovani javni zajmovi....................................................................................................11
6.4.Prinudni,patriotski i dobrovoljni zajmovi................................................................................12
7.KLASIČNE I SAVREMENE KONCEPCIJE O JAVNOM ZAJMU…………………………………………….……12
8.EMISIJA JAVNOG ZAJMA…………………………………………………………..………..…………………………….12
9.AMORTIZACIJA JAVNOG ZAJMA (OTPLATA)……………………………………………………………………….13
9.1.Vrste amortizacija duga ……………………………..……………………………………………………………………..13
10.KONVERZACIJA JAVNOG ZAJMA…………………………………………………………………………………..….14
11.ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………………………………….………..15
12.LITERATURA……………………………………………………………………………………………….……………….....17
U V O D
Da bi se mogle zadovoljiti javne potrebe mora postojati određeni sistem za prikupljanje javnih prihoda. Javni prihodi su novčana sredstva kojima država i druga javno pravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz njihove nadležnosti.
Možemo još reći da su javni (društveni) prihodi novčana sredstva koja država,odnosno društvena zajednica prikuplja radi pokrivanja društvenih rashoda. Prema tome oni imaju osnovnu namjenu pokrivanje i finansiranje društvenih (javnih) funkcija. Javni prihodi se javljaju različitim osnovnim oblicima kao što su: porezi, prihodi od javne imovine, doprinosi, takse, carine, javni zajam (dug) i dr.
Javni zajam (dug) predstavlja oblik javnog prihoda koji ostvaruje država ili drugo tijelo kao nosilac dohotka. Javni zajam najčešće nastaje u uslovima kada su državi u kratkom roku potrebna sredstva za određene, najčešće vanredne javne rashode koje ne može da pokrije redovnim javnim prihodima. Danas je javni zajam jedan od osnovnih oblika javnih prihoda u razvijenim tržišnim privredama. Međutim sve do početka XIX vijeka, javni zajam nije bio razvijen, prije svega zbog toga što su finansije bile nesređene, što se nisu plaćale kamate niti se vršila amortizacija javnog zajma. Pored ovih razloga, postojala je i nesigurnost i nepovjerenje kod potencijalnih zajmodavaca. Početak XIX vijeka dolazi do razvoja kapitalističkih produkcionih odnosa, i samim tim je povuklo razvoj i institucija i sistem javnog zajma.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET