Inflacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Inflacija". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
PANEVROPSKI UNIVERZITET
„APEIRON“ BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD
MAKROEKONOMIJA
INFLACIJA
Doc. dr Nevenka Nićin
Banja Luka, Oktobar 2009. god.
SADRŽAJ
Uvod 3 TOC o "1-3" h z u
Zaključak 11
Literatura 12
UVOD
Opšte povećanje cijena zove se inflacija.
Klasična teorija inflacije obezbjeđuje dobar opis dugog roka i koristan temelj za analizu kratkog roka kojeg razvijamo kasnije. Inflacija je jednostavno povećanje prosječnog nivoa cijena, a cijena je stopa po kojoj se novac razmjenjuje za robu ili uslugu. Razumjeti inflaciju znači razumjeti šta je novac, kako djeluje na ponudu i tražnju i kakav uticaj ima na ekonomiju.
Novac predstavlja vijednost koja je apstraktan izraz cjelokupnog bogatstva jedne društvene zajednice, a ujedno služi kao univerzalno sredstvo za međusobno upoređivanje i razumjevanje svih proizvoda ljudskog rada. Novac možemo da gledamo kao ekonomsko dobro koje služi u razmjeni materijalnih dobara i usluga između učesnika u robnoj razmeni. Nastao je kao objektivna potreba efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje.
Inflacija ima brojna sredstva na ekonomiju. Prihodi koje vlada prikuplja preko štampanja novca, a koje ponekad nazivaju inflacioni porez. Istražuje se kako inflacija djeluje na nominalnu kamatnu stopu. Raspravlja se o tome kako nominalna kamatna stopa utiče na količinu novca koju javnost želi da zadrži i na taj način i na nivo cijena.
Hiperinflacija je zanimljiva za analizu zato što se iz nje mogu jasno sagledati uzroci, efekti i troškovi inflacije.
1. POJAM INFLACIJE
U uslovima papirnog važenja, ne postoji sloboda štamapanja papirnog novca, već se njegovo puštanje u promet ograničava na emisionu banku. Sama banka ili država pod čijom se kontrolom ona nalazi ima mogućnost da kontroliše količinu papirnog novca, koji se nalazi u opticaju.
Ukoliko se u jednoj zemlji u opticaju nalazi više papirnog novca, nego što bi bilo potrebno zlatnog novca i ukoliko zbog toka dođe do pada vrijednosti papirnog novca u prometu, takva se pojava naziva novčanom inflacijom. Ukoliko se desi obrnuto , tj. ukoliko se u prometu nalazi manje papirnog novca, nego što bi bilo potrebno zlatnog novca, takva pojava se naziva novčana deflacija.
Ukoliko se u opticaju iz bilo kojih razloga pojavi više papirnog novca, onda svaki primjerak papirnog novca gubi od svoje prometne vrijednosti onoliko koliko ga je više u opticaju. Ako ga ima u prometu dvostruko više nego to je bilo potrebno zlatnog novca, njegova vrijednost u prometu pada dvostruko. Svaka papirna novčanica tada predstavlja u prometu dvostruko manju vrijednost nego ranije. To znači da će cijene roba, koje su izražene ovim manje vrijednim novcem, povećati dvostruko.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET