Finansijska tržišta | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Finansijska tržišta". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UVOD
Finansijska tržišta predstavljaju tržište novca, tržište deviza i tržište kapitala. Ta tržišta su istovremeno i jedan od faktora proizvodnje. Ona vrše osnovne funkcije finansijskog menadžmenta, kako u nacionalnoj tako i u međunarodnoj privredi. Dakle, ova tržišta prvenstveno vrše sopstvene funkcije, ali imaju i značajnu ulogu u povezivanju svih tržišta kako robno – uslužnih tako i faktorskih u jednoj državi, kao i međunarodnim razmjerama. Finansijska tržišta daju tržišni karakter privredi jedne zemlje. Da bi privreda jedne zemlje imala tržišni karakter, potrebno je, prije svega, da u njoj postoji tržišni metod alokacije resursa. Osnovni resursi su rad, kapital i devize, za čije je formiranje ravnotežnih cijena, nužno postojanje finansijskih tržišta.
Cilj ove teme jeste da se dobro obradi i istraži tržište novca (pojam i uloga, vrste tržišta novca, institucionalne forme tržišta novca, kratkoročne hartije od vrijednosti – instrumenti tržišta novca); tržište kapitala ( pojam i uloga tržišta kapitala, formiranje ponude i tražnje kapitala, institucionalne forme tržišta kapitala i oblici trgovanja kapitalom, dugoročne hartije od vrijednosti, investicioni trustovi i holding kompanije, specijalizovani posrednici u trgovanju dugoročnim hartijama od vrijednosti, načini trovanja dugoročnim hartijama od vrijednosti, berza dugoročnih hartija od vrijednosti) i devizno tržište (pojam i uloga, vrste deviznih tržišta).
1. TRŽIŠTE NOVCA
1. 1. Pojam i uloga tržišta novca
Subjekti koji raspolažu viškom likvidnih, novčanih sredstava (suficitarni subjekti) nude novac na kratak rok, subjekti kojima nedostaje likvidni novac (deficitarni subjekti) traže novac na kratak rok. Kratak rok jeste rok od jednog dana do najviše godinu dana. Susret suficitarnih subjekata i deficitarnih subjekata jeste tržište novca na kome se vrši transakcija novca od suficitarnih subjekata na deficitarne subjekta uz utvrđivanje roka povraćaja i cijene (kamatne stope). Iako dolazi do novčanog toka prvo u smjeru od suficitarnih subjekata ka deficitarnim subjektima u momentu pozajmljivanja a potom obrnuto, u momentu vraćanja. Značaj tih novčanih transakcija je trostruk:
novčana masa se ne povećava, što je bitno za stabilnost
novčane jedinice,
2) sa istom količinom novca u opticaju obavi se više plaćanja, transakcija roba i usluga i
3) raspoloživi likvidni novac postaje efikasniji, brže se kreće, veći je koeficijent obrta novčane mase, sa istom novčanom masom pravi se veći promet roba i usluga, što je vrlo bitno za poslovanje i razvoj privrede.
Razvoj tržišta novca započinje pojavom banaka. U bankama dolazi do koncetracije novca njenih klijenata – deponenata. Budući da klijenti banke u principu, obavljaju sve svoje novčane transakcije preko banke kao posrednika. To joj omogućuje da najkratkoročnije depozite svojih deponenata pozajmljuje deficitarnim subjektima kojima su ta sredstva takođe potrebna u istom roku da bi održali svoju likvidnost. Dakle, razvoj tržišta novca započinje tako što banka formira kreditni potencijal na bazi depozita po viđenju (žiralni novac) svojih deponenata i na bazi tog kreditnog potencijala, koji je kratkoročan jer je depozit po viđenju (avista), daje kratkoročni kredit drugim subjektima koji postaju njeni dužnici. Naravno, pri tome je banka oprezna radi sopstvene likvidnosti; ona ne plasira u vidu kratkoročnog kredita cio depozit po viđenju, već formira svoju likvidnu rezervu, a uz to teži da njeni dužnici istovremeno budu i njeni deponenti i da se između svih njenih deponenata što više obavlja prodaja i kupovina roba i usluga tako da kada oni međusobno plaćaju obaveze, u banci se ne mijenja ukupni depozit, novac se ne odliva iz banke, već se samo premješta sa depozitnog računa jednog njenog deponenta na depozitni račun drugog njenog deponenta.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET