Aktuelni procesi tranzicije i globalizacije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Aktuelni procesi tranzicije i globalizacije". Rad ima 22 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


EKONOMSKI FAKULTET
AKTUELNI PROCESI
TRANZICIJE I GLOBALIZACIJE
S E M I N A R S K I R A D
UVOD 2
1. FENOMEN GLOBALIZACIJE 3
1.1. Začeci globalizacije 3
1.2. Globalizacija tržišta i globalna konkurencija 5
1.3. Opredjeljujući faktori globalizacije poslovanja 7
1.4. Realni dometi i poslovni efekti globalizma 8
1.5. Obilježja i razvojne tendencije globalnog poslovnog
okruženja 9
1.6. Neophodnost priključivanja svjetskim tokovima međunarodne
trgovine 12
2. DOBROBITI I IZAZOVI GLOBALIZACIJE 14
2.1. Dobrobiti globalizacije 15
2.2. Nada za najsiromašnije 17
2.3. Plodno tlo za političke slobode 17
2.4. Jaz izmedju bogatih i siromašnih 18
ZAKLJUČAK 20
LITERATURA…………………………………………………………………21
UVOD
Kao sto se iz uvoda moze i zakljuciti, u ovom radu ce se posebno izucavati prednosti i nedostaci globalizacije, sa svim njenim pratecim efektima na razvijene i zemlje u razvoju.
FENOMEN GLOBALIZACIJE
Začeci globalizacije
Od 1950. do 1980. godine zemlje u razvoju su biljezile brze stope rasta nego sto su bile stope rasta razvijenih zemalja u periodu njihove industrijske revolucije. Kao rezultat toga zemlje u razvoju su povecale svoje ucesce u svjetskom bruto drustvenom proizvodu sa 15% u 1960. na 22% u 1985. godini. U istom periodu mnoge od tih zemalja su postale aktivne ucesnice u sirenju i dinamiziranju globalnog sistema trgovine. U 1965. godini njihovo ucesce u svjetskom izvozu industrijskih proizvoda je bilo svega 7%, da bi 1985. godine ono bilo povecano cak na preko 16%. Neosporno, da je kroz poziciju zemalja u razvoju moguce uvidjeti rastucu dinamicnost i medjuzavisnost svjetskog trzisnog ambijenta.
Posleratni period, misli se na onaj poslije Drugog svjetskog rata, razvoja svjetske privrede u cjelini karakterisu vrlo dinamicne strukturne promjene, kako u sferi proizvodnje, tako i u trzisnoj poziciji pojedinih zemalja. Globalna privredna kretanja su bila pracena znatno brzim rastom svjetske trgovine od rasta svjetske proizvodnje. Vec uocene tendencije i prognoze govore da se mora racunati sa najpovoljnijim kretanjima i nizim stopama rasta. U takvim i ocekivanim kretanjima, marketing bi uz tehnologiju i kapital trebao da odigra jednu od kljucnih uloga u borbi za adekvatno mjesto u medjunarodnoj podjeli rada i zadovoljavajucu trzisnu poziciju u svijetu. Bez razlike na odredjene strukturne i trzisno – prostorne promjene, dominacija industrijski razvijenih zemalja se nije dovodila u pitanje. Njihovo ucesce u ukupnom svjetskom uvozu se u periodu od 1950. godine permanentno odrzavalo na nivou od oko 66%, dok im je ucesce u svjetskom izvozu imalo blage oscilacije nanize ( od 67% do 63% ).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET