Uticaj željezničkog saobraćaja na životnu sredinu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Uticaj željezničkog saobraćaja na životnu sredinu". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj
Uvod 2
1. Pojam životne sredine 3
2. Životna sredina kao ekonomsko dobro 3
3. Zagađivanje životne sredine 4
4. Uticaj saobraćaja na životnu sredinu 5
4.1. Saobraćaj i životna sredina 6
4.2. Uticaj željeznice na životnu sredinu 8
5. Opšti pojmovi o buci 10
5.1. Izvori buke u životnoj sredini i njeno rasprostiranje 11
5.2. Osnovne karakteristike buke željezničkog saobraćaja 12
5.3. Zaštita od buke 13
5.4. Uticaj buke na zdravlje 14
6. Fosilna goriva i zagađivanje životne sredine 15
7. Alternativni izvori energije 15
8. Zakon o zaštiti od buke 16
Zaključak 17
Literatura 18
Uvod
Ekološki problemi svakim danom sve više zaokupljuju pažnju ne samo strucnih i naucnih institucija, nego i ukupne javnosti. U sveobuhvatnom znacenju ekološka problematika podrazumijeva sva narušavanja prirodnog sklada pocev od komunalne higijene do zagadivanja ljudskih misli strahom, mržnjom terorizmom, primitivizmom i slicno. Znacaj saobracaja obzirom na njegov stalni razvojni trend u zaštiti životne sredine, ogleda se ne samo u mogucnosti smanjenja aero-zagadenja, nego i u ocuvanju prirodnog ambijenta na zemlji (pejzaža, kanjona i tekovina civilizacije koji predstavljaju kulturnu baštinu jednoga naroda). Željeznica kao grana saobracaja, ima šansu da ponese laureat najmanjeg saobracajnog zagadivaca, ako se njenom buducem razvoju pride odgovorno sa aspekta državne saobracajne politike i sa aspekta menadžmenta željeznice. Željeznica kao vid saobraćaja je ekološki najprihvatljivija za aspekta očuvanja životne sredine. Životna sredina je ona u kojoj živo biće živi kao u svojoj normalnoj spoljašnjoj sredini, bez koje životno ne može opstati, kojoj je prilagođeno i individualno i preko prilagođenosti vrste kao celine kojoj pripada. Spoljašnja sredina je svaka sredina u kojoj se živo biće nađe, bez obzira na to što nije njegova (normalna) spoljašnja sredina, ili pak sredina u kojoj ne može opstati, već će propasti, u kojoj se može zadržati samo kratko vreme da bi iz nje pobeglo ili pak uginulo. Drugim rečima, svaka životna sredina je istovremeno i spoljašnja sredina, ali svaka spoljašnja sredina u kojoj se živo biće može naći i slučajno, nije obavezno njegova životna sredina. Za razumevanje pojma spoljašnja sredina neophodno je voditi računa o brojnim ekološkim faktorima kao što su, na primer, svetlost, voda, vlažnost, temperatura, hrana, hemijske osobine vazduha, zemljišta, vode itd. Taj sistem ekoloških faktora se menja u vremenu i prostoru. Ti faktori deluju istovremeno, utiču jedni na druge, menjajući se u tim međudejstvima na određen način.
Pojam životne sredine
U svakoj spoljašnjoj sredini postoje:
1. akcije (uticaji spoljašnjih fizičko-hemijskih faktora sredine na živa bića),
2. reakcije (uticaji živih bića na spoljašnju fizičko-hemijsku sredinu) i
3. koakcije (uticaji između samih živih bića).
Životna sredina je prirodni okvir u kome sva živa bića žive i deluju, mnogostruko povezana uzajamnim uticajima. Svako živo biće zavisi od svoje prirodne okoline i celokupni tok njegovog života upavo zavisi od uslova koje mu nameće sredina u kojoj obitava.Postoji više definisanih tumačenja pojma životne sredine, jedna od njih definiše životnu sredinu kao kao kompleks svih uticaja van određenog organizma, koji dolaze kako od nežive prirode, odnosno fizičko-hemijskih uslova sredine, tako i od drugih živih bića, te skupno deluju na dati organizam, na onom mestu na kojem živi. Prema tome, za svaki pojedinačni organizam okolna, životna sredina je i neživa priroda, određena uslovima (temperatura, vlažnost, pH zemljišta) i raspoloživim resursima (energija, voda, mineralni elementi), kao i živa priroda, koju čine druga živa bića sa kojima je u neposrednom ili posrednom kontaktu. Kako je to već naznačeno, postoji jasna razlika između životne sredine i spoljašnje sredine; svaka životna sredina je istovremeno i spoljašnja sredina, ali da svaka spoljašnja sredina u kojoj se živo biće može naći i slučajno, nije obavezno i njegova životna sredina.Životnu sredina je ekosfera koja je sastavljena od biosfere, sveta prirode i prirodnih resursa i tehnosfere, sveta ljudskih izuma i stvorenih materijalnih vrednosti.Prema rečniku Američke agencije za zaštitu životne sredine pojam environment se određuje kao zbir eksternih uslova koji utiču na život, razvoj i preživljavanje organizama. Istovremeno pojam ecology se koristi da bi označio odnos živih bića međusobno i prema okruženju ili proučavanje takvih odnosa.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET