Park prirode Golija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Park prirode Golija". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

GEOGRAFSKI FAKULTET
UNIVERZITETA U BEOGRADU
- PARK PRIRODE GOLIJA -
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
BEOGRAD, 2009.
1. Geografski polozaj
Slika 1. Položaj Golije
2. Reljef
3. Hidrografija
Slika 2. Golijska Reka
4. Klima
“Srednja godisnja temperatura je 9,5 C. Do 700 m n. visine zastupljena je umereno-kontinentalna klima. Reon od 700 -1300 m m n.v. odlikuje se dugim i ostrim zimama sa obilnim sneznim padavinama. Leta su sveza i kratka, jesen i prolece su kratki, pa je prelazni period nagli. Insolacija je znacajan prirodni i turisticki faktor koji posredno ima uticaj na biljni svet i na Goliji iznosi 1895 casova, sto je vise nego na Tari gde iznosi 1700 casova i Kopaoniku gde iznosi 1714 casova. Zbog vece nadmorske visine, cistije atmosfere, suncevi zraci prodiru u vecoj kolicini. Sneg se obicno pojavi prvi put krajem novembra, a poslednji krajem aprila. na Goliji se zadrzi blizu 5 meseci, a dostize visinu preko 1 m. U slivu Golijske Moravice tokom cele godine duva severac, koji s jedne strane doprinosi da i u toplim letnjim danima nema velikih vrućina, a zimi, kad je intenzivniji, doprinosi stvaranju smetova. Krajem zime i početkom proleća južni vetar ubrzava topljenje snega.. “ (Aleksandar R., 1995.)
5. Biljni i zivotinjski svet
“Golija je obrasla bukovom šumom na severnim, severoistočnim i istočnim ekspozicijama. Najveća površina pod bukvom nalazi se na Crnom Vrhu (Biser Voda). Visinski interval bukve je dosta širok, od 500 do 1000 m nadmorske visine. Ispod pojasa bukve nalazi se pojas hrasta. Iznad pojasa bukve nalazi se pojas mešovitih, bukovo–jelovih i bukovo–smrčevih šuma. Iznad 1700 m zastupljena je samo smca. Zanimljivi su varijeteti smrče koji neodoljivo podsećaju na omorika, a dva takva primerka rastu pored Golijske reke i zaštićena su.Pored neplanske eksploatacije Golija je ostala prebogata šumom, tako da u nekim delovima možemo naći stabla visoka i do 40 metara.Na Goliji je zabeleženo 1091 vrsta živog sveta, zatim podatak o 117 vrsta i varijeteta algi, 40 vrsta mahovina (Bryophyta), 7 vrsta lišajeva (Lichenes) i 75 vrsta gljiva (Mycophyta). Zbog prisustva 95 vrsta ptica Golija je jedan od veoma važnih planinskih ornitoloških evropskih centara. Njihovo prisustvo u različitim tipovima staništa, pokazuje koliko je raznovrstan svet ptica..
Kao što svako područje ima svoj simbol i svoje obeležje, za Goliju se slobodno može reći da je centar reliktnih biljnih vrsta  i carstvo planinskog javora (Acer heldreichii) koji ovde gr
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET