Klimatske promjene i njihov uticaj na zdravlje ljudi i radnika | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Klimatske promjene i njihov uticaj na zdravlje ljudi i radnika". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U BANJALUCI
MAŠINSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Tema: KLIMATSKE PROMJENE I NJIHOV UTICAJ NA ZDRAVLJE LJUDI I RADNIKA
Stevan Simić
SADRŽAJ
Uvod....................................................................................2
Klimatske promjene............................................................3
Izazivači klimatskih promjena............................................5
Uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi i radnika.....9
Bolesti izazvane klimatskim promjenama.......................12
Zaključak............................................................................16
UVOD
Klimatske promjene su danas bez sumnje, jedan od najvećih izazova našeg vremena. One direktno utiču i prijete nekim od fundamentalnih determinanti zdravlja: hrana, zrak, voda. Toplotni talasi, oluje, poplave i suše, ubijaju destine hiljada ljudi svake godine.
Opasnosti za zdravlje koje donose klimatske promjene su različite, ali globalne po svojoj prirodi. Opasnost vremenskih pojava do promjene dinamike infektivnih bolesti. Mnoge od vodećih bolesti-ubica osjetljive su na klimatske uvjete, pa i na njihovu incidencu i širenje vjerovatno utiče promjena vremenskih modela. Uticaj klimatskih promjena na zdravlje već je evidentan na razne načine: više ljudi umire od pretjerane toplote nego ranije, promjene se javljaju i u incidenci bolesti koje izazivaju vektori- štetočine, a obrazac prirodnih katastrofa se mijenja.
Mnogi od tih uticaja mogu se izbjeći ili staviti pod kontrolu. U zdravstvenom i drugim sektorima postoje utvrđeni koraci za smanjenje izloženosti i efektima promjene klime. Na primjer, kontrola štetočina koje izazivaju bolesti, smanjenje onečišćenja zbog prometa i efikasno korišćenje zemlje i vode poznate su i iskušane mjere koje mogu pomoći. Mnogi koraci u prevenciji klimatskih promjena mogu imati i pozitivne zdravstvene efekte. Na primjer, povećano korišćenje bicikla i javnog prevoza u razvijenim zemljama smanjiće emisiju staklenika. To će takođe poboljšati kvalitet vazduha i voditi ka boljem respiratornom zdravlju i manjem broju prijevremenih smrti.
Ovo je samo jedan od načina da pomognemo sebi i drugima da imamo kvalitetniji i bolji život. Bicilk i javni prevoz možda izgledaju bezazleno ali su odličan početak u borbi protiv klimatskih promjena.
KLIMATSKE PROMJENE
Globalna promjena klime svojim posljedicama zadire u sve pore života na našoj planeti, pa time prerasta okvire samo vrlo zanimljive ekološke teme.
Prosječan tip vremena na određenom području, posmatran kroz duži vremenski period , nazivamo klimom. Temperature zraka i mora te količine padavina na određenom području osnovni su parametri za praćenje klime. Iako su, uobičajeno, promjene klime polagane i traju vijekovima (uz porast prosječne temperature od 1°C za 1 000 godina), novija istraživanja pokazuju kako je globalna temperatura u posljednjih 100 godina porasla 0,7 °C, a u Europi za 1 °C. U Europi je najtoplija bila 2000. godina, a sedam najtoplijih godina bilo je među posljednjih 14 godina. Predviđa se kako bi porast globalne prosječne godišnje temperature mogao iznositi 1,4 – 5,8 °C u idućih sto godina, a 2,0 – 6,3 °C u Europi, što je i više nego zabrinjavajući podatak. Zbog svega toga klimatske promjene predstavljaju jedan od globalnih problema današnjice. Naime, paleoklimatološka istraživanja pokazala su kako je i ranije bilo toplijih i hladnijih perioda na Zemlji. Međutim, opažanja potvrđuju da se današnja klima ipak mijenja izvan okvira koji bi se mogli pripisati prirodnoj promjenjivosti. U svemu tome teško je precizno odrediti udio ljudskih akti vnosti u klimatskim promjenama. Globalne klimatske promjene će uzrokovati to kom ovog i idućeg vijeka klimatske katastrofe, od kojih su neke već na djelu. Globalno i neprestano zatopljenje, kao posljedica klimatskih promjena, ubrzat će topljenje ledenih površina na našem planetu: ledenjaka na planinskim lancima i vrhovima, na Arktiku i na Antarktiku. Topljenjem tih ledenjaka će nastati velike količine vode koje će, slijevajući se kroz prirodne tokove, povećati nivo mora i ok eana. Pesimistička predviđanja govore o povećanju nivoa mora i okeana i do jedan metar. Takvim će razvojem situacije velike površine naše Zemlje preplaviti morska voda. Uz promjenu krajolika, materijalnu štetu, propadanje nekih spomenika kulture, sigurno će doći i do preseljavanja stanovništva, što će sa sobom povući i druge poteškoće. 
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET