Ćernobilska nesreća | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ćernobilska nesreća". Rad ima 29 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNEVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
BANJA LUKA
EKOLOGIJA ŽIVOTNE SREDINE
ČERNOBILSKA NESREĆA
-SEMINARSKI RAD -
BANJA LUKA, 2010.
Contents
S A D R Ž A J:
1. UVOD 3
2. UZROCI NESREĆE 4
2.1. Plan i svrha eksperimenta 4
2.2. Karakteristike agregata 5
2.3. Sanacija mjesta nesreće 5
2.4. Dugotrajne mjere opreza 6
3. POSLJEDICE NA LJUDE I OKOLIŠ 7
4. POLITIČKA NEODGOVORNOST 8
5. POSLJEDICE NESREĆE ZA LJUDE I OKOLIŠ 15
6. TIHA PRIJETNJA - ČERNOBIL DANAS 20
6.1.Černobil i sigurnost nuklearne energije 22
7. ZAKLJUČAK 28
8. POPIS LITERATURE 29
1. UVOD
Černobilska nesreća (poznata kao i Černobilska katastrofa) je sovjetska nuklearna nesreća koja se 1986. godine zbila u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.Dana 26. travnja 1986., kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u Černobilskoj nukleranoj elektrani. Posljedica eksplozije nije nalikovala eksploziji nuklerane bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu Hirošimi.
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne južne Bjelorusije, ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora Ukrajine te jugozapadnih prostora Rusije, čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad Skandinavijom u sjevernim djelovima Europe.
2. UZROCI NESREĆE
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran dizajn sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, 26. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane. Nedovoljno stručnom procjenom, prilikom eksperimenta nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je nenadano dovelo do opterećenja sustava. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do eksplozije. Prema posljednjem izvještaju iz 1991. godine, uzrok ekplozije predstavljaju greške u dizajnu samog reaktora, točnije u šipkama koje kontroliraju rad reaktora.
Među čimbenicima koji su doprinjeli nesreći su i neadekvatno obučeni djelatnici elektrane. Direktor V. P. Brjuganov je prije transfera u černobilsku nuklearnu elektranu radio u termoelektrani na ugljen. Glavni inženjer Nikolaj Fomin je također imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. Anatolij Djatlov, zamjenik glavnog inženjera, je imao pretežito iskustva sa nuklearnim reaktorima na podmornicama. Djatlov je nakon nesreće isticao da su u upustvima za rukovanje, dizajneri reaktora namjerno propustili napomenuti da su reaktori nestabilni pri pojedinim opsezima rada. Operateri također nisu bili svjesni mane ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipaka. Naime, dio kontrolnih šipaka, koje apsorbiraju neutrone i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, je bio napravljen od grafita, i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tečnosti koja hladi reaktor. Uslijed ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovelo do kratkog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET