Sve o Izraelu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Sve o Izraelu". Rad ima 57 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

OPŠTI PODACI O ZEMljI
Osnovni geografski i demografski podaci
Država Izrael je republika u jugozapadnoj Aziji, na Bliskom istoku.
Na severu i severoistoku se graniči sa Libanom i Sirijom, na istoku sa Jordanom, a na jugu sa Egiptom.
Prostire se na 20.770 km2 i broji oko 5,842.454 stanovnika. Na kopno otpada 20330 km2, a more - 440 km2. Dužina granične linije je 1006 km (sa Egiptom - 255 km, sa pojasom Gaze - 51km, Jordanom - 238 km, Libanom - 79 km, Sirijom - 76 km, sa Zapadnom obalom 307 km, dok dužina obalne linije iznosi 273 km). Dubina teritorijalnih voda od obalnog pojasa prema Sredozemnom moru je 12 nm.
U junskom ratu 1967. godine Izrael je okupirao Golansku visoravan (1.156 km2), pojas Gaze i Sinaj (preko 64.000 km2) i zapadnu obalu reke Jordan (5.948 km2). Sve ove teritorije Izrael i dalje drži pod okupacijom, izuzev Sinaja, koji je vraćen Egiptu aprila 1982. godine, dok je u procesu povlačenje sa Zapadne obale.
U reljefu se izdvajaju planine i visoravni Galileje na severu, Samarije i Judeje u centralnom delu zemlje. Na jugu je pustinja Negev, a plodna ravnica sredozemnog primorja pruža se na zapadu, od južnih do severnih granica. Geografski oblik zemlje je nepravilan. Širina na nekim delovima iznosi samo nekoliko kilometara, što u vojnom pogledu stvara teškoće za organizovanje odbrane zemlje. Izrael je ovaj problem "rešio" još 1967. godine, okupacijom delova arapskih zemalja i tako obezbedio "strategijsku dubinu" odbrane teritorije.
Na okupiranim teritorijama Izrael godinama veoma intenzivno podiže vojna i civilna naselja i tako veštački menja strukturu stanovništva.
Stanovništvo čine Jevreji (oko 82%), Arapi (14%), Hrišćani (2%) i Druzi (2%). Od formiranja države broj stanovnika neprekidno raste i to putem imigracije stanovništva jevrejskog porekla iz Evrope, SAD, Afrike i arapskih zemalja. U to je ubrojano: 171.000 jevreskih doseljenika na Zapadnu Obalu, 20.000 na okupiranoj Golanskoj visoravni, 6.500 u Pojasu Gaze i 172.000 u istočnom Jerusalimu, tako da stopa migracije iznosi 6,22 useljenika na 1.000 stanovnika godišnje. U periodu od raspada SSSR-a do danas , u Uzrael se uselilo preko 780 000 ruskih Jevreja, što je značajno uticalo na sve sfere života u Izraelu . Gustina naseljenosti iznosi 195 stanovnika po km2. Stopa nataliteta je 1,67 % godišnje - u proseku porodica ima 2,6 deteta.
Etnički sastav: 80,1 % Jevreji od toga je 20,8 % rodjeno u Izraelu, a ostali u Evropi i Americi, Africi i drugim delovima sveta, 19,9 % su nejevreji, većinom Arapi.
Religiozni sastav stanovništva: 80,1% Jevreji, Muslimani 14,6%, Hrišćani 2,1% i ostale religije 3,2%.
Veći deo zemlje je pod uticajem mediteranske klime. Na visokim planinama Galileje vlada planinska, a u Negevu pustinjska klima. Često se javljaju peščane oluje, najčešće u proleće i jesen.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET