Proliferacija oružja za masovno uništenje | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Proliferacija oružja za masovno uništenje". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ:
Uvod
Proliferacija, pojam, nastanak i historijski razvoj
Oružje za masovno uništenje
Nuklearno i radiološko oružje
Prljava bomba
Biološko oružje
Hemijsko oružje
Eksplozivi
Proliferacija OMU-a i terorizam
Terorizam sa nuklearno/ radiološkim oružjem
Terorizam s biološkim oružjem
Terorizam sa hemijskim oružjem
Politika neprolifiracije OMU-a
Međunarodni dokumenti
Međunarodna konvencija o suzbijanju terorističkih bombaških napada
Inicijativa za suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje
Konvencija o zabrani razvoja (usavršavanja), proizvodnje i skladištenja biološkog i toksinskog oružja, te o njegovom uništavanju
Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, gomilanja i upotrebe hemijskog oružja i o njegovom uništavanju
Konvencija o suzbijanju akata nuklearnog terorizma
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja
Sporazum o nuklearnoj neprolifiraciji
Međunarodna agencija za atomsku energiju
Zaključak
Literatura
Uvod:
Prije svega proliferaciju oružja za masovno uništenje moramo shvatiti kao globalnu prijetnju, koja je suštinski povezana sa drugim prijetnjama kao što su terorizam i organizovani kriminal. Svojstva današnjih dinamičkih promjena i procesa globalizacije uveliko su doprinijeli i dostupnosti oružja za masovno uništenje. Ovaj naziv koristi se za oružja čija je zajednička karakteristika veliki razorni ili destruktivni efekti i velike ljudske žrtve. Psihički, socijalni i tehnološki razvoj uvjetovao je takav razvoj sigurnosnog okruženja u kojem su rizici i prijetnje potpuno promijenili prirodu tj. postali vrlo raznoliki i „nevidljivi“ . Nekadašnje državne granice, koje su u vrijeme bipolarne podjele svijeta određivale "sigurno područje" koje se kontroliralo strogim mjerama nadzora ljudi i roba pri prelasku granica, današnjim ugrozama ne predstavljaju nikakvu prepreku. Svjesni činjenice da svim dosadašnjim političkim, diplomatskim, pravnim, sigurnosnim, tehničkim i drugim mjerama proliferacija oružja za masovno uništenje nije zaustavljena i da je velika vjerojatnost da terorističke organizacije dođu u posjed takvih oružja, vjerojatnije vlastitom proizvodnjom nego krađom ili kupovinom, što se osobito odnosi na KB agense, i upotrijebe ih u budućim terorističkim napadima, prvo je u SAD, a nakon napada u Madridu i u zemljama Europske Unije, započela cjelovita reforma sigurnosnog sustava, koja obuhvaća niz mjera i aktivnosti za sprječavanje proliferacije oružja za masovno uništenje.
Nakon 11.09.2001. svijet je uvidio da terorizam može izazvati masovna stradanja i razaranja, oružje za masovno uništenje, koje je posthladnoratovskom periodu bilo marginalizirano, naglo dobija na značaju. Također proliferacija oružja je jedno od vodećih izvora prihoda današnjice, s obzirom da se supersile takmiče u naoružanju i negovim distribuiranjem.
U ovom izlaganju pokušali smo ukazati na tu značajnu pojavu koja prijeti da uruši temelje društva današnjice.
Proliferacija – pojam, nastanak i historijski razvoj
Proliferacija oružja za masovno uništavanje je daljnje širenje oružja za masovno uništavanje, sredstava potrebnih za njihovu proizvodnju uključujući i za to potrebna znanja kao i sredstava za prijenos ovih oružja (nosača oružja) na države koje ga ne posjeduju (OMU – skupni naziv za hemijsko, biološko, radiološko nuklerno i (razorno ekplozivno oružje) . To je problem koji je star trideset do četrdeset godina.U doba Hladnog rata ovo pitanje bilo je ograničeno na vrlo mali broj zemalja, a sve rasprave o OMU bile su ograničene na rasprave o doktrinama moguće upotrebe OMU od strane supersila. Već je postalo uobičajeno reći da je poslije završetka Hladnog rata prijetnja uzrokovana proliferacijom značajno porasla: mogućnosti (bivših) supersila da kontroliraju svoje "klijente" u zemljama u razvoju i "obrambenim" savezima je nestala, želja država u tom novom "sigurnosnom vakumu" da dođu u posjed OMU radi zaštite vlastite sigurnosti ili opstanka je porasla, povećani su "apetiti" nekih država da povećaju svoj regionalni ili globalni utjecaj dolaskom u posjed OMU, i konačno, na scenu su stupili novi nedržavni akteri koji za dostizanje svojih ciljeva namjeravaju upotrijebiti OMU. "
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET