EKOFEMINIZAM
Ekološkom
slikom u svijetu, pored ekoloških entuzijasta, bave se i mediji, svjetska
politička scena ili ekološki osviješteni građani koji su svjedoci svakodnevnih
klimatskih i ekoloških promjena i čovjekovog utjecaja na okoliš. Pitanja
i različita gledanja na to područje, iz područja subkulture, prelaze možemo
reći u glavne struje zapadne kulture.
Ekofeminizam, kao jedan od pravaca modernog feminizma, jedan je od načina,
iz ugla feminizma – žena, razmatranja problematike
ljudskog utjecaja na okoliš i način razumijevanja složene problematike
i veze između historijske represije na ekologiju i žene. Prema mišljenju
ekofeminističkih teoretičarki, uništenje okoliša nisu uzrokovale žene
već je taj fenomen istovjetan s represijom na žene.
Jedna od glavnih preokupacija ekofeminizma je odnosa patrijarhalnog suvremenog
industrijskog društva prema ekofeminističkom pogledu na njegov utjecaj
na fizički i duhovni svijet. Za ekofeminizam je bitna jedna glavna ideja,
kako je ono što je povijesno zajedničko prirodi i ženama, jednako izloženo
destrukciji i potlačivanju od strane dominantnog patrijarhata.
ZNAČENJE EKOFEMINIZMA
Ekofeminizam je socijalni i politički pokret koji
ujedinjava environmentalizam i feminizam, zajedno s nekim strujama koje
povezuju duboku ekologiju i feminizam. Ekofeministice tvrde da postoji
odnos između opresije žene i degradacije prirode, i istražuju intersekcionalnost
između seksizma, dominacije prirode, rasizma, specijacizma i ostalih značenja
društvene nejednakosti.
Iako je taj termin prva upotrijebila francuska feministkinja Francoise
d'Eaubonne u djelu Feminizam ili smrt 1974. godine, prema mnogim
teoretičarkama začetnica pokreta je američka teoretičarka Mary Daly svojim
djelom Gyn/ecology iz 1978. godine, koje je bilo prvi pravi poticaj razvoju
ekofeminizma jer su tada taj termin preuzeli studenti i aktivistkinje
i počinje se aktivno koristiti. Ekofeminizam, odnosno sam termin otvara
područke za revolucionarno djelovanje i angžman žena na ostvarenju svojih
prava.
Ono što je ekofeminističkom pokretu, gledano globalno, zajedničko jest
uvjerenje kako je oslobođenje žena moguće jedino kroz oslobođenje prirode,
kako su te dvije borbe nedjeljive i identične, kako obnova prirode i svih
živih bića na Zemlji ukazuje na važnost samog života, a time otvara i
svijest o važnoj ulozi žene u društvu. Ekofeminističke teoretičarke na
patrijarhat svaljuju krivicu i odgovornost za ugrožavanje prirode i naglašavaju
kako su žene imale značajnu ulogu u upozoravanju javnosti na prijetnje
okolišu, upravljanju zaštitom okoliša i podizanju ekološke svijesti. Ekofeministkinje
su u teorijska propitivanja odnosa prema okolišu inaugurilale razumijevanje
orodnjene (društveno utemeljene) prirode ljudskih odnosa s okolišem. Teorijske
rasprave o ženama i okolišu kreću se oko tri krucijalna pitanja: koje
su veze žena s prirodom; koje su veze između dominacije nad ženama i dominacije
nad prirodom te koja je uloga žena u rješavanju ekoloških problema. Pokušajte
naći drugačiji termin, ovo je neki vid kolokvijalizma
Feministkinje se na prethodno nadovezuju povijesnim pregledom feminističkog
pokreta i naglašavaju kako je većina muškaraca bila protivna ideji izjednačavanja
prava muškaraca i žena. Većina vodećih i utjecajnih intelektualaca 19.
stoljeća doista se protivila ideji uspostave ravnopravnih spolnih odnosa
u društvu. Kao i većina filozofa, smatrali su žene inferiornima, bićima
slabijeg morala, intelekta i duha, nesposobnima za vođenje.
Zapadna je filozofija bazirana na dualističkoj epistemologiji koja suprotstavlja
kulturu prirodi, muškaraca ženi, razum emocijama i um tijelu. Žene su
povezane s prirodom, emocijama i tijelom, dok su muškarci povezani sa
kulturom, razumom i umom. Simboličke i ideološke konstrukcije žena kao
bližih prirodi od muškaraca postavlja temelje za dominaciju nad ženama
i nad prirodom. Vaš razlog za odabir teme
PATRIJARHAT I MATRIJARHAT
Patrijarhalni model društva pojavio se, prema ekofeminističkoj historijskoj
analizi, prije 5000 godina i vrlo agresivno i gotovo u potpunosti je iskorijenio
raniji model društva, društvo vladavine majke ili žena u kojem su vladali
ravnopravnost i odnosi suradnje među spolovima. Njime se počinju vrednovati
muške karakteristike poput razuma, analize, objektivnosti, a diskreditirati
ženske karakteristike poput emocionalnosti, subjektivnosti nježnosti i
dr.
Matrijarhalni sistem označava društvo u kojem je ženska moć ista ili na
vjerskoj osnovi superniornija onoj koju imaju muškarci i u kojem je cijela
kultura označena vrijednostima i životnim manifestacijama koje su opisane
kao ženske. U toj kulturi nije vladala odvojenost tijela i uma, materije
i duha, prirode i kulture i nije bilo stigmatizacije drugih u korist prvih.
Iz ekofeminističke perspektive, u svim zajednicama koje su u bilo kojem
obliku veličale kult žene i dominaciju žene poštovao se princip predavanja
prirodi i života s prirodom, a ne uzdizanja nad njom i princip postojanog
mira, a izvor besmrtnosti je bio u ženi koja rađa.
Od 1980-ih u fokusu ekofeminističkih propitivanja dolazi razvojna problematika
Trećeg svijeta, konkretnije utjecaj razvojnih programa na poziciju žena
u tim zemljama, te njihov doprinos rješavanju razvojnih i okolišnih problema.
Najpoznatija glasnogovornica Trećeg svijeta Vandana Shiva tvrdila
je kako su ekološka destrukcija i marginalizacija žena posljedice zapadne
znanosti i zapadnih ekonomsko-razvojnih paradigmi. Shiva žene ne poima
žrtvama razvoja, već ističe njihovu borbu za preživljavanje, pri čemu
ilustrira načine otpora ekološkoj destrukciji.
Pristalice patrijarhata ističu patrijarhalnu težnju za gospodarenjem
nad prirodom, ženama i drugim narodima kao oznake onog muškog: ljudskog
uzdizanja prema duhovnom kao obilježja uloge oca, principa moći, uzdizanja
nad prirodom i rušenja starih ograda postojanja, a izvor besmrtnosti nije
u rađanju nego u sjemenu. Ekofeministkinje smatraju kako upravo zbog uvažavanja
tih osobina, označenih kao osobina patrijarhata, nastaje zapadna civilizacija
kao razaračica prirode i nezapadnih naroda.
Zadatak je ekofeminizma razvijati strategije i relacije koje će demaskirati
i destruirati konceptualne strukture dominacije koje se drže različite
– izme dominacije, posebno dominacije nad ženama i nad prirodom. Konceptualna
baza je model koji je prožeo epistemologiju, etiku, praksu, povijest,
razvoj i politiku.
Feminizam je u svojoj prvoj fazi poiman kao pokret kojemu je cilj eliminirati
seksističku opresiju, ali feministkinje iz akademskog miljea utvrdile
su kako oslobođenje žena ne može biti postignuto sve dok sve žene ne budu
oslobođene od mnogostrukih opresija koje strukturiraju rodne identitete:
obojene žene od rasizma, žene iz nižih slojeva od klasizma, lezbijke od
heteroseksizma, mlade i stare žene od ageizma, Židovke od antisemitizma,
muslimanske žene od islamofobije. U skladu s tim, feminizam je pkkret
kojim se nastoji ukinuti i rasizam, heteroseksizam, dobna diskriminacija
i svi ostali oblici – izma proizašlih iz logike dominacije. Ekofemnistkinje
će sferu primarno feminističkih ciljeva proširiti korak dalje na prirodu
i nehumana bića. U okviru feminizma, Ynestra King prepoznaje
tri temeljna pravca formirana na temelju interpretacije odnosa žena i
prirode; kidanje veze između žene i prirode putem totalnog integriranja
žene u kulturu i proizvodnju; reafirmaciju veza žene i prirode pod pretpostavkom
da je ženska priroda drugačija i bolja od muške kulture; istinski ekofeministički
put koji tvrdi da je dualizam priroda – kultura prizvod kulture, a da
se veza između žene i prirode može upotrijebiti kao tačka koja pruža mogućnost
kreiranja drugačije vrste kulture i politike.
Razmu je u sistemu zapadne znanosti pripisana najviša vrijednost – on
je gore, pripada umu, uređen je, hladan, kontroliran, objektivan, povezan
s idejama i s muškošću. Suprotnost istini i znanju je neznanje – neukost,
nosviještenost, nekontroliranost, neuređenost, emotivnost, intuitivnost,
povezanost s materijalnim, ženskim. Nasuprot znanja kao jedine poželjne
forme suprotstavlja se mit.
RODNA PODJELA RADA I ODNOS PREMA OKOLIŠU
Agarwal se zalaže za razumijevanje muških i ženskih odnosa
s okolišem u odnosima s materijalnim realitetom podjele rada, vlasništva
i moći. Tu je poziciju autorica nazvala feministički environmentalizam
kao alternativa ekofeminizmu. Ortner problem postavlja na tri
nivoa: fiziološkom , socijalnom, psihičkom. Žensko je tijelo promatrano
kao bliže prirodi jer održava vrstu. Dok žene održavaju život, muškarci
obavljaju zadatke iz sfere kulture. Socijalne uloge žene povezane su s
tijelom i njegovim funkcijama što će rezultirati njihovim nižim društvenim
vrednovanjem. Ženske tradicionalne socijalne uloge dodijeljene na temelju
njezina tijela i fizioloških funkcija, daju ženi drugačiju psihičku strukturu
koja je također poimana kao bliža prirodi. Ortner -zaključuje da ženske
socijalne aktivnosti trebaju biti promijenjene u skladu s promjneom kulturnog
poimanja žene. Kada žene budu poimane kao kulturne tad će uživati visoki
status koji muškarci imaju tradicionalno. Mies i Shiva
tvrde da su žene više od muškaraca vezane za posao održivog svakodnevnog
života. Obzirom da žele rađati i odgajati zdravu djecu, te osigurati svojim
obiteljima zdravu hranu, adekvatnu odjeću i siguran dom, više su od muškaraca
zabrinute za čistoću planete – plodno tlo, čist zrak, svježu vodu.
Patrijarhat je u smislu ekofeminizma shvaćen kao kapitalistički, izrebljivački,
destruktivni, razarajući oblik zemlje, okoliša, kroz to i društvenih uloga,
te time i osnovne ćelije društva tj. porodice. Žensko znanje o tlu, klimi
i sjemenu se poima kao marginalno i akcedentalno, i kao dio ženskih priča.
U konteksu ženskog znanja o tlu, kroz Kur'an se provlači i ideja da su
„ Žene su njive vaše i vi njivama svojim prilazite kako hoćete“.
Poređenje žene sa njivom od strane Uzvišenog može se posmatrati i u kontkstu
ženskog znanja o tlu, klimi i sjemenu te njihovoj istančanijoj prirodi
koju im je Bog dao u odnosu na muškarca koji je u tom segmentu grublji.
ZAKLJUČAK
Devalvacija prirode vodi ekološkoj krizi, a devalvacija žene i njezina
rada proizvodi seksizam i nejednakosti između muškarca i žene. I zaista
devalvacija prirode doprinosi velikom razgrađivanju muško –ženskih odnosa,
društva , zajednice, na kraju i muškaraca koji se ovom teorijom predstavljaju
kao destruktivni i razarajući a i žena kao onih koje, prije svega, teorijom
ekofeminizma žele upozoriti muškarce i mško-ženske odnose da je vrijeme
za jednim raznovrinsijem pristupu rješenjea eko-društvenog problema.
Muškarci i žene su jednaki u Božijim očima, ali u pogledu razlike u njihovoj
prirodi, njima su date različite uloge za glatko funkcionisanje ljudske
zajednice. Time će Kur'an reći: „Zaista, muslimanima i muslimankama, i
vjernicima i vjernicama, i pokornim muškarcima i pokornim ženama i iskrenim
muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama,
i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji daju milostinju
i ženama koje daju milostinju, i muškarcima koji poste i ženama koje poste,
i muškarcima koji čuvaju svoja stidna mjesta i ženama koje čuvaju svoja
stidna mjesta, i muškarcima koji mnogo Allaha spominju i ženama koje (Ga)
spominju – Allah je za sve njih pripremio oprost i uzvišene nagrade.“
(Kur'an Sura 33, ajet 36)
Utemeljiteljice ekofeminizma su ekološku borbu odredile i kao žensku
borbu protiv marginalizacije i eksploatacije. Shiva ističe da je nasilje
nad prirodom povezano s nasiljem i marginalizacijom žena. Žene proizvode
i reproduciraju život biološki, ali i kroz socijalne uloge.
Na kraju ekofeminizam je utvrio i potvrđuje, neopravdanost nefunkcionalnost
eksploatacije, opresije i hijerahijskih veza dominacije nad ženama i prirodom.
LITERATURA
1. HRESTOMATIJA, Izbor tekstova iz oblasti roda i rodnih odnosa, Priredili
prof.dr. Mujkić Asim, Doc.dr.Srebrenka Viđen i mr.sc.Lejla Mušić, Sarajevo,
Maj, 2010.god.
2. VALORIZACIJA ŽENSKOG, Rodni aspekti odnosa spram okoliša, Branka
Galić i Marija Geiger, Izvorni znanstveni članak, Zagreb, 2006.god.
str.339
3. Ekofeminizam, u de Jarden, Joseph R., Ekološka etika, uvod u filozofiju
etike, službeni glasnik, 2006, str. 385-404
4. Kur'an, Prijevod na Bosanski jezik, Besim Korkut, Sarajevo, 1991.
5. http://sr.wikipedia.org/sr-
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|